Nuhodžića, koji je u rukovodstvu DPS-a prevashodno zadužen za "pitanje manjina", i ostale članove skupštinske radne grupe za pisanje novog zakona o izboru odbornika i poslanika čeka delikatan posao definisanja kako će se u parlament birati poslanici iz redova nacionalnih stranaka manjinskih naroda.
Izbornim zakonom mora biti određeno koliko će mandata u Skupštini, od ukupno 81, pripadati manjinskim narodima.
Sljedeća dilema je kako će oni biti sticani - da li tako što će za "manjinske liste" biti smanjen ili čak ukinut postojeći cenzus od tri odsto. U tom slučaju bi, recimo, dvije bošnjačke liste sa najviše glasova dobile po jedan mandat ili bi oba uzela samo jedna lista ako bude dominantna, ali ne bi morala da se bori da pređe cenzus kao građanske liste.
Druga varijanta su garantovani mandati za "manjinske liste", s tim što bi se tu vjerovatno našlo mjesto za metod duplog glasa, po kojem bi glasači iz redova manjinskih naroda mogli da glasaju i za "manjinske" i za "građanske" li ste.
Dosadašnji nagovještaji iz vladajuće koalicije govore da je teško očekivati da se zadrži rješenje iz Zakona o pravima manjina po kojem bošnjačkoj manjini pripadaju tri, a hrvatskoj jedno mjesto u parlamentu.
Ipak, tu se trzavice mogu očekivati zato što bošnjačke stranke negoduju zbog izbornog rješenja o pozitivnoj diskriminaciji Albanaca. Po tom rješenju koje za sada se ne dovodi u pitanje, Ulcinj i Tuzi su faktički posebna izborna jedinica koja daje ukupno pet mandata, od kojih svih pet teoretski mogu uzeti albanske stranke.
Ovim dilemama skupštinska radna grupa na čelu sa Slavoljubom Stijepovićem treba da se bavi narednih dana pošto novi izborni zakon, shodno Ustavu, mora biti usvojen u januaru.
Nuhodžić smatra da će definisanja "manjinskih mandata" zavisiti i od toga da li će biti zadržan proporcionalni izborni sistem i da li će Crna Gora ostati jedna izborna jedinica.
"Postoje standardi koji govore o garantovanim mandatima, standardi koji govore o snižavanju cenzusa... To treba dobro sagledati, ali mislim da bi u ovom trenutku smanjenje cenzusa, a možda i kombinacija garantovanih mandata i smanjenja cenzusa bilo najbolje rješenje", kaže Nuhodžić za Vijesti.
On je ukazao da bi cenzus za stranke koje odu na manjinsku listu mogao da bude 0,5 odsto i da stranka koja ga pređe ima pravo na jedno poslaničko mjesto.
"Koliko mandata pripada jednoj manjinskoj listi, jednoj manjinskoj populaciji je prethodno pitanje koje se mora utvrditi. Suština je da se moraju ti mandati na neki način garantovati, a tehnika kako će se oni osvajati zavisiće od specifičnosti Crne Gore i međunarodnih standarda", napominje Nuhodžić.
On je istakao da je model duplog glasa interesantan, napominjući da je to praksa u Sloveniji i Hrvatskoj.
(MONDO)