U Izvještaju EK se konstatuje da je Crna Gora napredovala ka ispunjenju kriterijuma za punopravno članstvo i da će progres u pregovorima zavisiti od napretka u oblasti vladavine prava, rekao je šef delegacije EU Mitja Drobnič.
On je podsjetio je da je Izvještaj rađen u skladu sa novom metodologijom, i da sadrži dva elementa, od kojih je prvi opis stanja, pa je EU koristila ocjene „u ranoj fazi, određeni nivo pripremljenosti, umjereno pripremljena, dobar nivo pripreljenosti i napredan nivo pripremljenosti“.
Drobnič je na predstavljanju izvještaja u Podgorici izdvojio, kako je kazao, najmarkantnije konstatacije.
„Izveštaj konstatuje da je Crna Gora i dalje napredovala ka ispunjenju kriterijuma za punopravno članstvo. To je osnovna konstatacija, koju treba sagledati kroz različita područja“, rekao je on novinarima.
Drobnič je ukazao na postojanje političkih, ekonomskih kriterijuma za članstvo i sposobnost primjene evropskog zakonodavtsva.
„Na području političkih kriterijuma, konstatovano je da je Crna Gora napravila neke značajne korake u donošenju zakonskih okvira. Ali u sledećem periodu trebalo bi doći do implementacije tih zakona“, naveo je on.
Drobnič je kazao da se posebno ističe značaj izbornog zakonodavstva i da je stabilnost institucija demokratije jedan od važnih uslova za punopravno članstvo, čiji je važan element izborno zakonodavtsvo. „Posebno u Crnoj Gori koja se kreće ka parlementarnim izborima naredne godine“.
„Izveštaj se osvrće i na proteste, to je dodato u zadnjem momentu, a EK očekuje da će se prekomjerna upotreba sile, sa bilo koje strane, istražiti“, dodao je Drobnič.
On je ukazao da se dijalog između partija mora dešavati unutar parlamenta.
Drobnič je saopštio da je napredak Crne Gore u reformi državne uprave i pravosuđa ocijenjen kao umjeren.
Za pravosuđe se ističe značaj upotrebe etičkog kodeksa sudija i istražitelja, i potreba da se u potpunosti primijeni novi sistem profesionalnog ocjenjivanja i unapređivanja sudija i tužilaca.
Drobnič je rekao da je za borbu protiv korupcije Crna Gora dobila ocjenu „određeni nivo pripremljenosti“, i da je pozitivno donošenje nekih zakonskih propisa, a da je kritična primjedba nedovoljan rezultata istraga, optužbi i pravosnažnih presuda.“To je primjedba i iz prošlogodišnjeg Izvještaja“.
„Na područlju borbe protiv organizocvanog kriminala Crna Gora je postigla određeni nivo pripremljenosti, i kao kritična primjedba ističe se potreba da se poboljša bilans istraga, prije svega u vezi sa organizovanim kriminalnim krugovima i u oblasti pranja novca“, rekao je on.
Drobnič je ukazao da će napredak u pregovorima zavisiti od napretka u oblasti vladavine prava, i da je EK u svrhu praćenja napretka razvila 84 privremena mjerila za sprovođenje akcionih planova.
„Određen nivo pripremljenosti postignut je i u oblasti zaštite ljudskih prava, kao i na području slobode medija. Tu se posebno ističe potreba da se istraže napadi na novinare i njihovu kao i imovinu medija“, pojasnio je on.
Drobnič je dodao da Izvještaj ističe kao kritično manjkanje profesionalnih, etičkih standarda i izostanak efikasne samoregulacije.
Prema njegovim riječima, posebno pozitivan Izvještaj je na području međunarodnih odnosa i isupnjavanja obaveza Crne Gore.
„Tu se ističu dva bilateralna sporazuma, sa Kosovom i Bosnom i Hercegovinom, u vezi sa demarkacijom granica. To su jedina dva bilaterlana sporazuma skopljena između država koje su nastale nakon raspada Jugoslaije“, podsjetio je on.
Drobnič je saopštio da generalno Izveštaj konstatuje da je na nekim područjima evropskog zakonodavstva Crna Gora u ranoj fazi, i da se tu posebno ističe oblast zaštite životne sredine i klimatske promjene.
Upitan da li će biti posljedica po Crnu Goru, s obzirom na to da je u Izvještaju konstatovano da nema političkog i pravnog epiloga afere Snimak, on je rekao da je konstatovano da nije bilo političke odgovornosti po tom pitanju.
„To je konstatacija koja stoji, i ja ne mogu reći ništa više, kakve će to imati posljedice. To je kritična konstatacija“, odgovorio je Drobnič.
Upitan da prokomentariše to što su prošle tri godine od početka pregovora a država je u nekim oblastima tek u početnoj fazi usklađivanja, on je pojasnio da ne postoje jasni kriterijumi za tempo napretka. „Ne postoji očekivani tempo, EK nema kriterijume na osnovu kojih bi ocijenila da je država napredovala brzo, ili ne“.
„Što se tiče pregovora Crna Gora je najviše odmakla od država sa Zapadnog Balkana, a što se tiče reformi nije uvijek prva, ali još uvijek Izvještaj konstatauje da je u nekim oblastima napravljen dobar napredak. Ali i tu ima nedostataka, ali to je jezik koji ćete čuti i buduće“,dodao je Drobnič.
Upitan da li će Brisel posredovati u vraćanju političkog dijaloga u parlament, on je kazao da je jasno rečeno da dijalog između partija treba da bude u parlamentu.
„Jedan od elemenata tog dijaloga je promjena izbornog zakonodavstva. Često ističemo njegov značaj za stabilnost institucija. EK će i dalje pratiti primjenu primjenu izbornog zakonodavtva, a dijalog između političkih partija može da se odvija samo u okviru parlamenta“, ponovio je Drobnič.
Upitan da precizira nekoliko ključnih privremenih mjerila za napredak u oblasti vladavine prava, on je kazao da su neki od njih uspostavljanje Agencije za borbu protiv korupcije do januara, kao i ispunjavanje izbornih zakona, što podrazumijeva i ispunjenjea administrativnih kapaciteta Državne izborne komisije.
„Tu je i nekoliko obaveza vezanih za administrativni kapacitet Tužilačkog i Sudskog savjeta. Privremena mjerila, njih 84 su, vit+dite da je to ozbiljan instrument EK, sa vrlo konkretnim očekivanjima šta treba da se ispuni da bi se pozitivno ocijenio napredak“, zaključio je on.
Komesar EU za susjedsku politiku i proširenje Johanes Han, na konferenciji u Briselu, rekao je da je Crna Gora ostavrila napredak u procesu pregovora za pristupanje, uključujući otvaranje osam poglavlja.
To je, kako je naveo, omugućeno zahvaljujući napretku u oblasti vladavie prava i jačanju pravnog institucionalnog okvira.
„Međutim, bilans rezultata za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala je i dalje ograničen. Sa ključnim zakonima i strukturama koje sada postoje potrebno je raditi i staviti bilans rezultata u fokus pažnje“, poručio je Han.
On je podsjetio na potrebu konstruktivnog, inkluzivnog dijaloga između vlade i opozicije.
„ Dijalog, koji mora da se dešava u parlamentu.
To postaje još hitnije imajući u vidu nedavna dešavanja u državi“, naveo je Han.