Kada je ovog ljeta isplovio na svoje 21. međunarodno putovanje školski brod "Jadran", sada ponos mornarice Crne Gore, iz tivatske luke ispratili su ga složeni vremenski uslovi i uzburkano more. Napredujući kroz Jadransko, Jonsko i Egejsko more ka bosforskom moreuzu i dalje ka Konstanci, vremešna ali pouzdana barkantina, učionica niza generacija jugoslovenskih pomoraca još od 1933. godine, borila se sa jakom kišom, visokim talasima i olujnim vjetrom koji je brisao i do 30 metara u sekundi.
A za Vladana Trajkovića, Aleksandra Milutinovića, Nikolu Bogićevića i Aleksandra Jovanovića, studente vojne akademije koji će za tri godine postati oficiri rječne flotile Vojske Srbije, ta plovidba bila je savršena prilika za usvajanje novih praktičnih znanja iz brodarstva. Kao i mnogi njihovi saputnici i kolege iz Italije, Slovenije, Grčke, Albanije, Rumunije i Crne Gore, prvi put našli su se na otvorenom moru. Stoga su spremno upijali svaku riječ šefa srpske delegacije, svog predavača navigacije i pomorstva, kapetana korvete Svetislava Šoškića. Mladi pitomci učili su i pod budnim okom komandanta „Jadrana”, kapetana korvete Predraga Supića. Kako nam je prenio njihov profesor, sve svoje dužnosti na brodu izvršavali su bez prenemaganja, odgovorno, izdržljivo i hrabro, uprkos morskoj bolesti.
"Teme početne obuke su se nizale: napuštanje broda, spasavanje čovjeka iz mora, razapinjanje jedara, određivanje pozicije objekata na obali, identifikacija nebeskog svoda", zapisao je kapetan Šoškić u svom brodskom dnevniku stigavši u Istanbul.
Predavanjima, koja su bila na naprednom nivou, često su se pridruživali i drugi putnici "Jadrana", pa je kapetan Šoškić neretko držao nastavu na engleskom. Na kraju plovidbe, sve ispite, uključujući i "čvorologiju", pitomci su položili sa odličnim uspjehom. "Jadran" je pristajao u Pireju, Istanbulu i Konstanci, a njegova posada pauze je iskoristila za zvanične posjete tamošnjim vojnim akademijama.
Ovo putovanje bilo je sjajna prilika da Srbija, iako nema more, nastavi bogatu brodarsku tradiciju koja je danas usmjerena na Dunav, Savu i domaće plovne rijeke, a posredno i na svjetska mora i okeane budući da na trgovačkim i putničkim brodovima radi mnogo srpskih državljana.
U Vojnoj akademiji u Beogradu već nekoliko godina organizuje se sedam specijalnih kurseva za sticanje pomorskih zvanja, sa međunarodnom licencom i sertifikatom kvaliteta ISO 9001. U planu je proširenje ponude tečajeva, i to do zvanja oficira. Za kurseve, inače, vlada veliko interesovanje. Sve je više ljudi koji uhljeblje, i to dobro, traže na brodu. Prema Šoškićevoj procjeni, na raznim civilnim brodovima širom svijeta radi bar 6.000 ljudi iz Srbije.
Tradiciju mornaričkog smjera Vojne akademije danas nastavlja smjer riječnih jedinica, na koji se svake druge godine upisuju po četiri studenta. Oni prve dvije godine akademije imaju praksu zajedno sa svim ostalim pitomcima, da bi se od treće godine odvojili i išli u posebne kampove, odnosno rječne brodove. A ono što je "Jadran" na moru, to je brod posebne namjene „Kozara” na rijekama. Iz tog razloga bilo bi dobro da se na perjanici srpske riječne flotile uskoro organizuje školsko krstarenje niz Dunav, sve do Konstance, ili, pak, uzvodno, do Budimpešte ili Bratislave.