NATO treba da ubrza proces ulaska regiona Zapadnog Balkana u evroatlantske strukture, smatra direktorka Centra za evroatlantske studije iz Beograda, Jelena Milić, navodeći da je poziv Crnoj Gori za članstvo logičan prvi korak.
Ona je u blogu za sajt NatoMontenegro, kazala da je od prošle do ove godine Crna Gora načinila seriju reformskih mjera, koje su nedostajale za odluku u Velsu, navodeći da su su se one mogle uraditi i po ulasku u Alijansu.
Milić je rekla da NATO sada insisitira na podršci javnog mnjenja, navodeći da Crna Gora, trenutno, ima skoro dvotrećinsku parlamentarnu većinu za članstvo u NATO.
“Najnovija istraživanja uglednih DAMARa i IPSOSa pokazuju jedan zanimljiv trend - da 64 odsto (DAMAR) i 66 odsto (IPSOS) građana smatra da će Crna Gora biti članica NATO i s tim mogu da žive uprkos svom ličnom mišljenju”, ukazala je ona.
Milić je dodala da je imala priliku da učestvuje na nekoliko debata o članstvu Crne Gore u NATO, navodeći da je sigurno da je “pro-EU, ne-u-NATO opcija bez mnogo legitimnih argumenata, ponekad totalno omađijana ili ucenjena nečim drugim što se u Crnoj Gori maskira kao ne-NATO, a u strvari je pro-PUTIN kampanja”.
Ona je kazala da to moraju imati u vidu i NATO zvaničnici koji očekuju većinsku podršku, jer ju je u sadašnjim uslovima skoro nemoguće ostvariti.”A ona, uprkos tome, raste”.
Milić je rekla da nije sigurna da je i jedna druga zemlja u porcesu ulaska u NATO iskusila "ovako otvoreno rusko podrivanje".
“Ponovo apelujem na kolege koje se bave i zalažu za evropske integracije Crne Gore (koja je, spomenimo i to, upravo otvorila još dva pregovaračka poglavlja sa EU, što prilično izbija adute iz ruku skeptika koji se pitaju – a da Crna Gora ne odustane od EU ako uđe u NATO?) da ako su još neodlučni, svoju eventualnu podršku članstvu u NATO daju, ne kao podršku aktuelnom rukovodstvu, već obezbeđivanju uslova za nastavak demokratizacije društva, koju ruska strana minira”, navela je Milić.
Ona je kazala da će eventualan pozitivan Izveštaj o napretku EK, koji se očekuje na jesen, biti značajan reper i za one koje odlučuju o NATO pozivu, posebno deo koji se odnosi na vladavinu prava.
Milić je rekla da se nerijetko zaboravlja da je vladavina prava i jedan od osnovnih uslova za ulazak u NATO.
"Nezavisno pravosuđe je i jedan od najbitnijih mehanizama demokratske kontrole sitema bezbednosti svke zemlje. Tu je lopta dočim u dvorištu crnogorske Vlade”, smatra Milić.
I ona bi, dodala je, morala uložiti i taj dodatni napor da retoriku i stanje stvari još malo približi i pomogne onima koji zaista žele da joj pomognu - pozivom u članstvo.
Milić je pojansilla da se to prije svega odnosi na Obaminu administraciju koja je u posljednjih mjesec, dva izvojevala velike pobjede.
“Na unutrašnjem planu to su zdravstveno osiguranje za 16 miliona Amerikanaca koji nisu bili obuhvaćeni prethodnim planom, imigracioni plan koji će sačuvati milione porodica na okupu, gas za 2,75 dolara, jednako pravo na istopolne brakove širom zemlje i skidanje zastave Konfederacije sa državnog zemljišta u Južnoj Karolini”, podsjetila je ona.
Kako je navela Milić, na spoljnopolitičkom planu to su neposredni detant sa Iranom, do sada neviđeno otvaranje odnosa sa Kubom, klimatski sporazum sa Kinom, stvaranje i liderstvo u globalnj borbi protib globalnog zla – ISIL-a, TTIP pregovori sa EU, TPP sa zemljama Pacifika i drugo.
“Na Balkanu, demokratska administracija Baraka Obame pružila je ruku partnerstva Srbiji, intenzivira komunikaciju na svim nivoima i efekti toga se već osjećaju (mada ima još puno posla). Bilo bi dobro da demokrate pokušaju, pošto drugačije ne ide, i da BiH sigurno usmjere putem demokratije i članstva u evroatlantskim integracijama vlastitom inicijativom”, ukazala je ona.
Prema riječima Milić, uz nešto grešaka oko “plašenja“ Kosova sudom UN ako ne prihvate statut kojim bi se osnovao sud za ratne zločine OVK, koji su usaglasile EU i SAD, i tamo je američka demokratska administracija itekako pomogla da se počne pregovarati između Beograda i Prištine.
Ona smatra da bi odluka o što skorijem pozivu Crnoj Gori za članstvo u NATO, koju može podstaći i podržati sadašnja demokratska administracija SAD, učvrstila pozitivne i donekle osujetila negativne trendove na Zapadnom Balkanu.
“Vrlo vjerovatno bi pomogla da se kriza u drugoj bliskoj zemlji, koja takođe aspirira ka NATO, i nepravedno je u tome zaustavljena - Makedoniji - prevaziđe mirnim putem. Grčkoj krizi se ne nazire kraj, a Grčka je, što se neubičajeno rijetko spominje, i NATO članica. Pitanje je koliko ovakva Grčka može da ispunjava svoje obaveze, a izazova koji dolaze sa mediterana i Bliskog Istoka je sve više”, ukazala je Milić.
Ona je dodala da je konzervativni The National Interest nedavno objavio vrlo površan tekst pod naslovom „ako hoćete da spasete NATO-ne proširujte ga“ , mahom se osvrćući na pitanja Ukrajine i Rusije.
“NATO nije ugrožen, već je pred izazovima kao što je svaka međunarodna asocijacija uvijek, jer ništa nije stalno. Iako dijele većinu članica EU i NATO su, prije svega zbog suštinski drugačije strukture integracija, trenutno u različitim pozicijama”, ukazala je Milić.
Ona je rekla da se EU suočava sa više izazova, nerijetko spolja izazvanima, što treba gledati kao snagu a ne slabost, ako mjere budu sistemske.
“Zato je potrebno da bar na Zapadnom Balkanu NATO preuzme vođstvo i ubrza proces ulaska celog regiona u evroatlantske strukture. Poziv Crnoj Gori za članstvo u NATO je logičan prvi korak”,
zaključila je Milić.