U Crnoj Gori se direktori biraju po partijskom opredjeljenju, a ne po stručnosti, što je uzok i katastrofalnog stanja u zdravstvu, ocijenjeno je iz Demokratske Crne Gore.
Zdravstveni sistem, kako su ukazali iz te partije, jedan je od najbitnijih stubova svake države i predstavlja ogledalo svakog društva.
„Međutim, katastrofalno stanje, u sistemu zdravstva možda i ne čudi ako znamo da se direktori biraju po partijskom, a ne stručnom ključu“, ocijenili su Demokrate.
Kako se navodi u saopštenju, direktore ne interesuje kvalitet zdravstvene zaštite koju pružaju ustanove, pa umjesto stručnih obavljaju partijske zadatke koji ih preporučuju za nove mandate, posebno za vrijeme izbora.
„Međutim u Crnoj Gori državi koja je u procesu evropskih integracija, situacija nije ni približno standardima država u regionu, a kamoli Evropske Unije (EU)“, naveo je potpredsjednik Demokrata, Vladimir Martinović.
On je ocijenio da bi zdravstveni sistem trebao da obuhvata lanac od ljekara i drugih zdravstvenih radnika do građana kao korisnika zdravstvenih usluga
U tom zdrastvenom sistemu, smatra Martinović, svi bi trebali biti zadovoljni, zdravstveni radnici adekvatnim zaradama, a korisnici njihovim uslugama.
„Primarni sistem zdravstvene zaštite je dobro zamišljen ili možda samo mrtvo slovo na papiru prepisano od država EU ali u praksi se pokazuje loše funkcionisanje”, kaže se u saopštenju te partije.
Demokrate su ocijenile da se loše primjenjuje model porodičnog, odnosno izabranog ljekara gdje pacijenti umjesto brže usluge na red čekaju po nekoliko dana.
“Vrlo je mali broj usluga koji se može dobiti na ovom nivou, što je neshvatljivo pa imamo situaciju da, umjesto da se rastereti sekundarni nivo, on je opterećeniji, a pacijenti se dodatno izlažu troškovima”, rekao je Martinović.
Prema njegovim riječima u najvećem broju slučajeva uslove liječenja na sekundarnom nivou građani ne mogu obezbijediti u sredinama u kojima žive.
Martinović je objasnio da služba hitne medicinske pomoći loše funkcioniše, određene jedinice slabo su opremljene, vozila imaju zastarjelu opremu.
“Ne znaju se prava zaduženja ustanova pa često imamo primjere da se pacijenti šetaju od jedne do druge ustanove ne znajući kako da riješe problem, što u najvećem broju slučajeva ima za rezultat negativne posljedice”, smatra Martinović.
Najvažnije pitanje na kome se mora svakodnevno raditi i unapređivati je, kako se navodi, higijena u zdravstvenim ustanovama koja se nalazi u alarmantnom stanju.
“Rezultirala je čak i smrtnim slučajevima u bjelopoljskoj bolnici”, dodaje se u saopštenju.
Demokrate su poručili da se ne smije se dozvoliti ponavljanje takvog slučaja “iako se zna da su instrumenti koji se koriste u procesu liječenja stari, a u nekim ustanovama se i ne sterilišu redovno što dovodi do opasnosti po zdravlje pacijente”.
U pojednim ustanovama, kako je saopšteno, nekada i duži period ne rade skener i rentgen aparati što dodatno komplikuje situaciju pacijentima i prolongira njihovo liječenje,
“Zdravstvo ljekarima, a politika političarima, jer je potpuna depolitizacija zdravstva na svim nivoima i veće ulaganje države u opremljenost i kadar jedini put kojim možemo zadovoljiti standarde EU kojima težimo”, zaključuje se u saopštenju.