Nezavisni poslanici Dritan Abazović i Mladen Bojanić predali su danas u Skupštinu predlog zakona o dopunama zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, kojim je predviđeno da sva djeca u Crnoj Gori budu korisnici dječjeg dodatka.
Koordinator Socijalne politike GP URA, Miloš Konatar rekao je da je suština predloga da se omogući djeci koja do sada nijesu primala dječiji dodatak da, do navršene 15. godine, to jest do završetka osnovne škole, ostvare to pravo.
On je na konferenciji za novinare kazao da uvođenje dječjeg dodatka za svu djecu u Crnoj Gori treba da bude treba da bude karakteristika napredne i moderne države.
Konatar je objasnio da je razlog inicijative to što oko deset odsto crnogorske djece ima pravo da prima taj dodatak.
“To je pravo koje je postojalo, oduzeto je i mi se sada zalažemo da to pravo vratimo”, poručio je on.
Konatar je kazao da se tim predlogom zakona želi ukinuti ograničenje o broju djece u porodici koja mogu primate dječiji dodatak.
On je podsjetio da je važećim Zakonom ograničeno da samo troje djece u porodici imaju pravo na primanje tog dodatka, osim u izuzetnim slučajevima.
Konatar je kazao da se ovim predlogom Zakona to ograničenje ukida.
Treća karakteristika predloga, objasnio je on, je visina postojećih naknada za djecu koju su do sada primala taj dodatak.
“Smatramo da je visina trenutnog dodatka, koja se kreće od 19 eura za djecu koja su korisnici materijalnog obezbjeđenja do 31,8 eura za djecu koja su bez roditelja ili primaoci lične invalidnine, neprihvatljiv i govori o nebrizi države”, kazao je Konatar.
Postojeće naknade, smatraju iz URE, potrebno je uvećati za 50 odsto.
Konatar je ukazao na to da bi za povećanje trenutnih dodataka za 50 odsto bilo potrebno tri miliona eura godišnje dok bi, dodao je on, za uvođenje dječjeg dodatka za svu djecu u Crnoj Gori za djecu do navršene godine državu koštalo oko 16, 5 miliona eura.
On je kazao da je potrebno postaviti prioritete navodeći da je iznos garancija koje je crnogorska Vlada dala preduzećima u državi 181 milion eura.
“Samo sa tim iznosom garancija koje se više ne mogu naplatiti, imali bi skoro deset godina da otplaćujemo dječiji dodatak”, zaklljučio je Konatar.
Abazović, koji je potpredsjednik URE kazao je da će ta partija tražiti podršku političkih subjekata i nevladinih organizacija koji se bave navedenom problematikom.
“Ako u Njemačkoj dodatak za djecu može da iznosi 170 eura, u Crnoj Gori može da bude deset puta manji”, poručio je Abazović navodeći da je to moguće iako Crna Gora nije država Zapadne Evrope i nema snažnu ekonomiju.
On je ukazao na da je Crna Gora Ustavom određena kao država socijalne pravde.
“Nije da ne postoje sredstva nego je pitanje kako se ona raspoređuju”, ocijenio je Abazović.
On smatra da, ukoliko se ne bude borilo za buduće generacije, negativni prirodni priraštaj nastaviće da raste i Crna Gora će postati sve manje država mladih, a sve više država starih ljudi.
“Ovaj predlog sigurno nije rješenje koji će to stopirati i promijeniti potpuno, ali sigurno jeste doprinos da se zaokrene ta politika i koncentrišemo se na generacije koje dolaze “, zaključio je Abazović.
Upitan o tome zašto misli da će vladajuća koalicija imati drugačiji stav prema tom predlogu kad, kako se navodi, mnogi slični predlozi nisu prošli, Abazović je kazao da ne treba imati iluzije da će to biti "baš prihvaćeno".
“Mi ćemo pokušati da ih privolimo da ne glasaju protiv, nisam siguran da ćemo u potpunosti to uspijeti, ali naše je da pokušamo”, poručio je Abazović.
On je na konferenciji za novinare kazao da uvođenje dječjeg dodatka za svu djecu u Crnoj Gori treba da bude treba da bude karakteristika napredne i moderne države.
Konatar je objasnio da je razlog inicijative to što oko deset odsto crnogorske djece ima pravo da prima taj dodatak.
“To je pravo koje je postojalo, oduzeto je i mi se sada zalažemo da to pravo vratimo”, poručio je on.
Konatar je kazao da se tim predlogom zakona želi ukinuti ograničenje o broju djece u porodici koja mogu primate dječiji dodatak.
On je podsjetio da je važećim Zakonom ograničeno da samo troje djece u porodici imaju pravo na primanje tog dodatka, osim u izuzetnim slučajevima.
Konatar je kazao da se ovim predlogom Zakona to ograničenje ukida.
Treća karakteristika predloga, objasnio je on, je visina postojećih naknada za djecu koju su do sada primala taj dodatak.
“Smatramo da je visina trenutnog dodatka, koja se kreće od 19 eura za djecu koja su korisnici materijalnog obezbjeđenja do 31,8 eura za djecu koja su bez roditelja ili primaoci lične invalidnine, neprihvatljiv i govori o nebrizi države”, kazao je Konatar.
Postojeće naknade, smatraju iz URE, potrebno je uvećati za 50 odsto.
Konatar je ukazao na to da bi za povećanje trenutnih dodataka za 50 odsto bilo potrebno tri miliona eura godišnje dok bi, dodao je on, za uvođenje dječjeg dodatka za svu djecu u Crnoj Gori za djecu do navršene godine državu koštalo oko 16, 5 miliona eura.
On je kazao da je potrebno postaviti prioritete navodeći da je iznos garancija koje je crnogorska Vlada dala preduzećima u državi 181 milion eura.
“Samo sa tim iznosom garancija koje se više ne mogu naplatiti, imali bi skoro deset godina da otplaćujemo dječiji dodatak”, zaklljučio je Konatar.
Abazović, koji je potpredsjednik URE kazao je da će ta partija tražiti podršku političkih subjekata i nevladinih organizacija koji se bave navedenom problematikom.
“Ako u Njemačkoj dodatak za djecu može da iznosi 170 eura, u Crnoj Gori može da bude deset puta manji”, poručio je Abazović navodeći da je to moguće iako Crna Gora nije država Zapadne Evrope i nema snažnu ekonomiju.
On je ukazao na da je Crna Gora Ustavom određena kao država socijalne pravde.
“Nije da ne postoje sredstva nego je pitanje kako se ona raspoređuju”, ocijenio je Abazović.
On smatra da, ukoliko se ne bude borilo za buduće generacije, negativni prirodni priraštaj nastaviće da raste i Crna Gora će postati sve manje država mladih, a sve više država starih ljudi.
“Ovaj predlog sigurno nije rješenje koji će to stopirati i promijeniti potpuno, ali sigurno jeste doprinos da se zaokrene ta politika i koncentrišemo se na generacije koje dolaze “, zaključio je Abazović.
Upitan o tome zašto misli da će vladajuća koalicija imati drugačiji stav prema tom predlogu kad, kako se navodi, mnogi slični predlozi nisu prošli, Abazović je kazao da ne treba imati iluzije da će to biti "baš prihvaćeno".
“Mi ćemo pokušati da ih privolimo da ne glasaju protiv, nisam siguran da ćemo u potpunosti to uspijeti, ali naše je da pokušamo”, poručio je Abazović.