Dug po osnovu koncesija na 20. maj ove godine iznosi nešto preko 19 miliona eura, od čega se očekuje da bude naplaćen veći dio, saopštio je direktor Poreske uprave (PU), Milan Lakićević.
“U strukturi ovog duga, samo za kamate koje su obračunate na iznos neplaćene koncesije odnosi se nešto više od 3,6 miliona eura. U tih 16,45 miliona nalazi se i dug od 8,77 miliona eura firmi kod kojih je pokrenut stečaj, kao i dug obveznika koji su prestali sa radom, na šta se odnosi nešto više od 2,64 miliona eura”, precizirao je Lakićević.
Za sve poreske obveznike koji nijesu platili koncesju, PU je, kako je dodao, preduzela prinudne mjere naplate.
On je na kontrolnom salsušanju o sprovođenju politike, odnosno zakona u oblasti koncesija, saopštio da je PU ispoštovala preporuke Državne revizorke institucije (DRI) i da će naplatiti dobar, ako ne i najveći dio duga po osnovu koncesija.
Kontrolnom saslušanju su prisustovali ministri poljoprivrede i ruralnog razvoja i finansija Petar Ivanović i Radoje Žugić, dok ministar ekonomije, Vladimir Kavarić nije došao zbog unaprijed preuzetih obaveza.
Kontrolnom saslušanju su prisustvovali i predsjednik Komisije za koncesije Ivan Bošković, direktori Poreske i Uprave za inspekcijske poslove, Milan Lakićević i Božidar Vuksanović, kao i direktori uprava za šume i za vode, Radoš Šućur i Zoran Janković.
Lakićević je, odgovarajući na pitanje poslanika Demokratske partije socijalista (DPS), Zorana Jelića, kazao da je PU postupila po preporukama DRI i da redovno dostavlja nadležnim državnim organima mjesečne izještaje o naplati koncesionih naknada za svakog koncesionara pojedinačno.
“PU dostavlja informaicje o stanju poreskog duga po osnovu koncesionih naknada pojedinačno za svakog koncesionara”, rekao je Lakićević.
Lakićević je skupštinskom Odboru dostavio i tabelu sa imenima 720 poreskih obveznika i stanjem njihovog duga. Objavljivanje tih podataka je, kako je objasnio, prema odredbama Zakona o poreskoj administraciji, zaštićeno.
“PU je u pogledu prinudne napalte preduzela sve mjere i najveću dio od ovih 720 poreskih obveznika u ovom trenutku je u blokadi ili se sprovode prinudne mjere naplate”, kazao je Lakićević.
On je rekao da se, kada je u pitanju stepen naplate ostvarene po osnovu koncesija, razlikuju podaci PU i oni navedeni u zaključcima Skupštine.
“U 2011. godini bilo je predviđeno planom budžeta da se naplati 24,5 miliona eura, a naplaćeno je 22 miliona eura. U 2012. godini planom je bilo predviđeno da se naplati 23,27 milioan eura, a napalćeno je 18,75 miliona eura. U 2013. godini bilo je predviđeno da se napalti 17,57 miliona eura, a naplaćeno je 23,85 miliona eura”, kazao je Lakićević.
U prošloj godini planom budžeta je predviđeno da se napalti 23,9 miliona EUR, a naplaćeno je 24,45 miliona eura.
“Što se tiče trenda naplate u ovoj godini, PU je u periodu od 1. januara do 20. maja ove godine naplatila po osnovu koncesija oko osam miliona eura”, precizirao je Lakićević.
On je ocijenio da ima još dosta prostora da se u okviru nenaplaćenih koncesija podigne stepen naplate.
DRI je uradila Izvještaj o reviziji prihoda budžeta po osnovu zaključenih ugovora o koncecijama za korišćenje prirodnih bogatstava, koji se tiče oblasti koncesija za 2013. godinu.
Državni revizori su takođe, u maju ove godine uradili i Izvještaj o reviziji Registra ugovora o koncesijama, na koji je dato negativno mišljenje.
Predsjednik Odbora i poslanik Socijalističke narodne partije (SNP), Aleksandar Damjanović, rekao je da neko obmanjuje Skupštinu i da podaci kojima raspolažu DRI, Komisija za koncesije i PU, nijesu isti.
“Za 2012. godinu PU daje podatak da je napalćeno 18,7 miliona, a Komisja za koncesije i DRI 12,7 miliona eura. Za 2013. godinu PU daje da je naplaćeno 23,8 miiona, a Komisija i DRI 13,2 miliona. Za prošlu godinu PU ima podatak da je naplaćeno 24 miliona, a u Završnom računu budžeta stoji cifra od 13 miliona”, kazao je Damjanović.
On je pozvao PU da objavi imena najvećih poreskih dužnika iz oblasti koncesija.
Lakićević se složio da podaci kojima raspolažu DRI, PU i Komisija za koncesije treba da budu usklađeni.
On je objasnio da je do razlike možda došlo jer je izvještaj PU obuhvatio koncesione naknade od igara na sreću.
Kada je u pitanju objavljivanje imena najvećih dužnika, Lakićević je objasnio da to ne dozvoljava zakon, ali da je spreman da predloži Ministarstvu finansija da donese određeni pravni akt, kako bi se dozvolila objava imena 100 ili 50 najvećih poreskih obveznika koji imaju dugovanja po osnovu koncesija na dan 30. jun ove godine.
Lakićević je saopštio da u PU ne bježe od odgovornosti.
Poslanik Demokratskog fronta (DF), Strahinja Bulajić, smatra da je nemoguće voditi poslove u oblasti koncesija bez Registra ugovora o koncesijama, jer je to, kako je ocijenio, bazni dokument.
On je ministra poljoprivrede i ruralnog razvoja, Petra Ivanovića, pitao kolika je šteta napravljena državi, s obzirom da je DRI ustanovila da u periodu od 2007. do 2012. godine Uprava za šume nije posjedovala dokumentaciju po raspisanim konkursima za davanje šuma na korišćenje.
Ivanović je odgovorio da on u tom periodu nije bio ministar i da više podataka o tome može da saopšti direktor Uprave za šume, Radoš Šućur.
Ivanović je ocijenio da je u prethodnom periodu ostvarena bolja koordinacija svih učesnika u oblasti koncesija, kao jednom složenom procesu, koji uključuje šest do sedam uprava, ministarstva, sve opštine, Skupštinu i druge aktere.
“Pojačali smo nadzor nad radom Uprave za šume zbog čega je donijet niz aktivnih mjera. Takođe, raskinuti su koncesoni ugovori sa koncesionarima koji ne ispunjavaju obaveze po osnovu koncesionih naknada”, rekao je Ivanović.
Šućur je objasnio da u Upravi za šume najviše vode računa o aktivnim koncesionarima, i o tome kako oni ispunjavaju svoje obaveze, a ne o, na primjer, Gornjem Ibru koji i ne postoji i u kojem se vodi dug od 1,5 milion eura.
“Nije to predmet naše pažnje, već ugovori potpisani od 2007 i 2008. godine. Ukupan dug na današnji dan aktivnih koncesionara je od 450 hiljada 600 hiljada eura, a te priče o milionskim dugovima koje se stalno vrte, ne znam ko to radi”, kazao je Šućur.
Na kontrolnom saslušanju bilo je riječi i o preduzeću Vektra Jakić.
Ivanović je kazao da je u toku realizaicja programa reorganizacije u tom preduzeću, da su sve koncesione obaveze evidentirane i da je dobijena izvršna sudska isprava po kojoj se postupa.
“Do sada su izmireni povjerioci prvog i drugog isplatnog reda. Povećala se zaposlenost, proizvodnja i izvoz i prema izvršnoj sudskoj ispravi do 30. jula ove godine Vektra Jakić nema obavezu plaćanja dospjelih koncesija”, objasnio je Ivanović.
Šućur tvrdi da je ugovor sa tom kompanijom povoljniji za državu nego za nju samu.
“Vektra Jakić je do stečaja svoje obaveze redovno izmirivala”, kazao je Šućur.
Bulajić je pitao Šućura da prokomentariše navode iz nalaza DRI da je obračunata obaveza koncesionara Vektra Jakić smanjena u ukupnom iznosu za 1,75 miliona EUR, na šta je Šućur objasnio da ništa nije smanjeno, već da se sve plaća po ugovoru.
Poslanik SNP-a, Srđan Milić, pitao je nadležne da li osjećaju odgovornost zbog nalaza DRI.
“Ja to nazivam kontrolisani haos u oblasti koncesija”, rekao je Milić.
Poslanik Pozitivne Crne Gore, Goran Tuponja, ocijenio je da se u oblasti koncesija mogu ubirati značajniji prihodi nego što je to sada slučaj.
“Ovdje bi danas trebalo da reaguju one specijalne jedinice, one kornjače, kada je ovakav izvještaj DRI napisan”, smatra Tuponja.
On je ocijenio i da bi time moglo da se pozabavi i Državno tužilaštvo.
Na tu izjavu reagovao je Šućur koji je kazao Tuponji da pogrešno tumači izvještaj DRI, na šta je Tuponja rekao da ne izmišlja stvari već samo čita dokument državnih revizora.
Šućur je povazo sve, i poslanike i Tužilaštvo, da dođu u Upravu za šume i naprave uvid u svaki ugovor i konkurs.
“Raskinuli smo 18 ugovora, jer ih koncesionari nijesu poštovali”, kazao je Šućur.
On je poručio i da se u javnosti plasira puno neistina u vezi pitanja koja se odnose na oblast koncesija.
Poslanik DF-a, Milutin Đukanović, naveo je da nadležni u oblasti koncesija nemaju problem sa poslanicima, već sa izvještajem DRI, koja je dala preporuku da ostvare bolju međusobnu komunikaciju.
“Zašto to ne radite?”, pitao je Đukanović.
On smatra da u oblasti koncesija postoje ogromni problemi.
Direktor Uprave za inspekcijske poslove, Božidar Vuksanović, rekao je da ta institucija u okviru svojih nadležnosti kontroliše oblast koncesija, ali da se suočavaju sa poteškoćama kada je u pitanju inspekcijski nadzor i broj inspektora.
Ministar finansija, Radoje Žugić, komentarišući poreski dug, rekao je da je visok stepe naplate javnih prihoda dokaz da se dobro radi.
“Ne možemo osporiti za jednu petinu veću naplatu u nekoj prethodnoj godini u odnosu na ranije. Posvećeno se bavimo poreskim dugom i neće biti privilegovanih po tom osnovu”, kazao je Žugić.
Privilegovane, kako je naveo, mogu biti samo one kompanije koje imaju potencijala za oporavak.
“Ako kompanija ima stalnu imovinu, a nema obrtnu, ako ima održiv i zdrav biznis plan, a imamo Vladinu uredbu koja daje prostor za reprogram, daćemo taj reprogram”, zaključio je Žugić.