Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović potvrdio je da su hotelijeri snizili cijene za rusko tržište od 30 do 40 odsto u odnosu na prošlogodišnje.
„Sniženje cijena hotelskih usluga je u ovom trenutku nužno. Vratili smo se na cijene za Njemce, na one iz 2009. godine. Čestitam svima koji su to uradili jer znaju da rade ovaj posao i imaju šansu da rade dugi niz godina. Oni koji to odbijaju da urade, mogu smatrati da su bankrotirali“ rekao je Radulović, prenio je Blic Crna Gora.
On je ispoljio brigu da situaciju na turističkom tržištu nisu ozbiljno shvatili oni koji se bave vanpansionskim uslugama.
„Taj segment je ostao nepoznanica i plašim se da oni ne shvataju situaciju, jer žele da u dva ljetnja mjeseca zarade da bi živjeli godinu. Ako budu radili na taj način, od zarade u 2017. godini neće mod da žive ni 15 dana“, rekao je Radulović, piše Blic Crna Gora.
On je podsjetio da je ruska rublja u odnosu na euro pojeftinila 30 do 40 odsto, što im obara standard i znatno poskupljuje aranžmane u inostranstvu i da manjak ruskih turista ove godine neće biti osjetan samo u Crnoj Gori.
Radulović kaže da su ruski turisti ranije na Tajlandu imali učešće od 70 odsto, a ove godine 20 odsto.
„I kod nas će ih biti manje, ali je razlog za to kriza, a nikako prekid na putu Budva Cetinje zbog odrona“ naveo je Radulović.
Komentarišući sniženje cijena za ruske turiste profesor na Fakultetu za turizam Rade Ratković, kaže da pretpostavlja da je riječ o cijenama za veletrgovce, odnosno turoperatore, koje se ne objavljuju, već ugovaraju sa partnerima.
„Ukoliko želimo da očuvamo konkurentnost na tom tržištu, a pod ostalim nepromijenjenim uslovima, cijene bi trebalo da prate devalvaciju rublje od 40 odsto. Pitanje je da U bi imalo ekonomskog smisla u toj mjeri sniziti cijenu za tržište na kojem smo bili dominantno prisutni, kada se zna da smo u turizmu ostvarivali stable gubitke od kako smo zanemarili zapadnoevropsko tržište“, rekao je Ratković.
Profesor Ratković kaže da centar naše pažnje u turizmu ne bi trebalo da bude očuvanje pozicija na ruskom tržištu, za koje svakako ima mjesta, već prestrukturiranje ka zapadnoevropskim tržištima na kojima počiva turizam Mediterana.
„Pametna politika tržišnog prestrukturiranja mogla bi da počne da daje ozbiljnije efekte 2017. godine, a daje do 2020. realno očekivati da bismo, na osnovu konzistentne marketing politike, mogli postići približne pozicije na zapadnoevropskim turističkim tržištima kakve imaju, na primjer, Hrvatska i Grčka“, rekao je Ratković.