Najčešći razlog izbjegavanja poreskih obaveza je nepovjerenje u vladu, odnosno da će novac od naplate poreza biti iskorišćen na adekvatan način, ocijenio je ekspert EU, Martin Hutsebaut.
On je saopštio da u strukturi ukupnih prihoda crnogorske Vlade, koji čine 42,9 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), najveći udio imaju indirektni porezi, 18,5 odsto. Direktni porezi čine 7,6 odsto, a socijalna davanja 12,4 odsto.
“Učešće indirektnih poreza, među kojima su porez na dodatu vrijednost (PDV) i akcize, u Crnoj Gori je visoko u odnosu na evropski prosjek, dok nivo socijalnih davanja nije tako daleko u odnosu na EU”, saopštio je Hutsebaut.
U strukturi ukupnih rashoda Vlade, koji iznose 45,6 odsto BDP-a, na socijalnu zaštitu se odnosi trećina ukupne budžetske potrošnje ili 14,6 odsto BDP-a. Na opšte javne usluge se, kako je kazao, odnosi 12,6 odsto BDP-a, a na ekonomske poslove svega 0,6 odsto, što je jako nisko u odnosu na evropski prosjek.
On je podsjetio da zemlje regiona, među kojima i Crna Gora, imaju jedinstvene stope poreza na dohodak građana, što zbog razlike u visini primanja nije pravično.
„Porez na dohodak fizičkih lica u Crnoj Gori za zarade ispod 720 eura iznosi devet odsto, dok se veće od tog iznosa oporezuju sa 15 odsto, što je jako nisko, jer se koristi jedinstvena stopa”, rekao je Hutsebaut.
On je dodao da u EU najviša stopa poreza na dohodak u prosjeku iznosi oko 40 odsto. U Švedskoj je ona 57 odsto, u Norveškoj 39 odsto, a u Austriji i Belgiji po 55 odsto.
Hutsebaut je naveo da je stopa poreza na dobit preduzeća u Crnoj Gori, od devet odsto, niska u odnosu na evropski prosjek od 23 odsto.
“Stopa PDV-a, koja u Crnoj Gori iznosi 19 odsto, visoka je s obzirom na primanja. Za zemlje regiona je specifično i to da najveći dio socijalnih davanja plaćaju zaposleni, a ne poslodavci”, saopštio je Hutsebaut.
On je dodao da u EU poslodavac plaća 34 odsto socijalnih davanja, a zaposleni 13 odsto. Hutsebaut smatra i da je stopa poreza na nepokretnosti u Crnoj Gori u odnosu na EU prilično niska.
“Razlika između toga koliko zaposleni košta svog poslodavca i stvarno zarađenog novca, koji će radnik ponijeti kući, izosi 56 odsto, što je jako viskoko i iznad prosjeka u EU”, rekao je Hutsebaut.
Predstavnik SSCG, Lela Perović, kazala je da visoka stopa neformalne ekonomije u zemljama zapadnog Balkana utiče na niske budžetske prihode, zbog čega je preduzimanjem određenih mjera neophodno obezbijediti pravičniji poreski sistem.
„Te mjere, između ostalog, podrazumijevaju uspostavljanje balansa između direktnih i indirektnih oporezivanja, uvođenje viših poreskih stopa za one koji imaju više stanova, vikendica ili automobila, ali i pojačanu kontrolu i oštrije sankcije za one koji ne poštuju propise“, kazala je Perović.
Ona je dodala da su zemlje zapadnog Balkana više orjentisane na indirektno oporezivanje, dok se slabo oporezuju visoka lična primanja i imovina.
Predstavnik SSCG, Tatjana Vukosavović, smatra da je neformalna ekonomija jedan od gorućih problema u zemljama zapadnog Balkana, u kojima se ta pojava svjesno toleriše kako bi se očuvao socijalni mir.
Neformalna ekonomija je, prema njenim riječima, posljedica neadekvatnosti tržišta rada na kojem postoje ogromne razlike između ponude i tražnje.
“Zemlje zapadnog Balkana imaju visoke stope nezaposlenosti, neadekvatne fiskalne politike u ovoj oblasti i neadekvatan rad poreskih organa”, kazala je Vukosavović.
Ona je dodala da neformalna ekonomija utiče na pojavu korupcije, kao i da se bez promjene svijesti građana, u vezi sa obavezom plaćanja poreza, ne može mnogo postići.
Vukosavović je podsjetila da neformalna ekonomija, pored slabijih poreskih prihoda i rada na crno, utiče i na poslodavce, tako što dovodi do pojave nelojalne konkurencije.
Koordinator projekta i predstavnik regionalne kancelarije Međunarodne konfederacije sindikata u Sarajevu, Enisa Salimović, smatra da u zemljama regiona osnovni problem i kamen spoticanja predstavlja neuređena poreska politika i visok nivo neformalne ekonomije i korupcije.
“Postoji jako puno nevidljivih segmenata kroz koje se odliva novac. Mnogo je onih koji rade na taj način. Želimo da se što više novca kreće u nekim legalnim tokovima i da se sliva u budžet”, poručila je Salimović.
Generalni sekretar SSCG, Marko Nikčević, poručio je da činjenica da sivu ekonomiju nije moguće u potpunosti iskorijeniti, ne smije biti opravdanje da se država ne bori protiv te pojave.
“Neformalna ekonomija je štetna za sve – državu, poslodavce, radnike, zbog čega svi treba da se angažuju u borbi da se ta pojava suzbije”, kazao je Nikčević na okruglom stolu koji je organizovao SSCG u saradnji sa Savezom sindikata Norveške i Pan-Evropskim sindikalnimg savjetom Međunarodne konfederacije sindikata, odnosno njegove Regionalne kancelarija u Sarajevu.