Majska zarada je 0,6 odsto povećana u odnosu na aprilsku
Prosječna zarada u maju u Crnoj Gori iznosila je 468 eura bez poreza i doprinosa, što predstavlja povećanje od 0,6 odsto u odnosu na aprilsku zaradu, saopšteno je iz crnogorskog Zavoda za statistiku.
"Ako se ima u vidu da su potrošačke cijene u maju u odnosu na april zabilježile rast od 0,1 odsto, proizilazi da su realna primanja u Crnoj Gori u maju u odnosu na april zabilježila rast od 0,5 odsto", navodi se u saopštenju.
Cijene robe i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju u Crnoj Gori mjerene indeksom potrošačkih cijena u maju u odnosu na april bile su više za 0,1 odsto.
U maju su najviše porasle cijene kulture i rekreacije i komunikacija - za 0,6 odsto, zatim cijene hrane i bezalkoholnih pića za 0,2 odsto i alkoholnih pića i duvana za 0,1 odsto, dok su cijene pokućstva i opreme za kuću bile niže za 1,8, odjeće i obuće za 0,1 i zdravstva za 0,1 odsto.
Cijene stanovanja, obrazovanja i ostalih dobara i usluga ostale su na nivou iz prošlog mjeseca.
U grupi kultura i rekreacija došlo je do povećanja cijena opreme za obradu podataka za jedan odsto i usluga za opravku audio vizuelne opreme za dva odsto, a u grupi komunikacije telefonskih usluga za 0,6 odsto.
Povećane su cijene goriva i maziva za 1,1 odsto i cijena rezervnih djelova i pribora za opravku automobila za 0,2 odsto.
Cijena konzerviranog mesa porasla je za 1,6 odsto, živinskog mesa za 1,8, ribe za 1,1, povrća za 1,1, pirinča za 0,5, mlijeka, sira i jaja za 0,3, kafe za 0,3 i ostalih prehrambenih proizvoda za 0,2 odsto
Industrijska proizvodnja u Crnoj Gori u maju zabilježila je pad po svim pokazateljima - za period januar-maj ove u odnosu na isti period prethodne godine 16,5 odsto, u odnosu na isti mjesec prethodne godine 25,3 odsto, u odnosu na prethodni mjesec tekuće godine 15,7 odsto i u odnosu na prosječnu jednomjesečnu proizvodnju iz prethodne godine 35,9 odsto.
Samo sektor proizvodnja električne energije, gasa i vode bilježi rast u periodu januar-maj ove u odnosu na isti period prethodne godine - za 41,9 odsto, dok ostali sektori u posmatranom periodu bilježe pad proizvodnje - sektor vađenje ruda i kamena za 42,4 odsto i prerađivačka industrija za 34,7 odsto.
(MONDO)