Za Crnu Goru je ova godina, uprkos ekonomskoj krizi koja muči EU i zemlje regiona, bila uspješna i u narednom periodu je realno očekivati dinamiziranje ekonomskog rasta, saopštio je predsjednik Vlade, Milo Đukanović.
On je saopštio da je ekonomija ostala u centru pažnje Vlade i u ovoj godini, što će biti i ubuduće.
„To je razumljivo, jer se radi o esencijalnom pitanju budućnosti države i društva, kao i svakog pojedinca. Od ekonomskog rasta, novih investicija, unapređenja infrastrukture, ostvarenog izvoza i drugih ekonomskih parametara, zavisi otvaranje novih radnih mjesta, visina zarada i penzija, lični i društveni standard u zemlji i njena budućnost“, kazao je Đukanović.
On je dodao da Vlada ostaje posvećena daljoj realizaciji reformi, posebno u ključnim oblastima, jer je ostvarivanje tog cilja najdirektnije povezano sa ekonomskim rastom i razvojem zemlje, s obzirom na to da su stabilnost i bezbjednost ključni preduslovi za strane investitore i turiste.
Đukanović je ocijenio da globalna ekonomija ulazi u sedmu godinu krize, a Evropa nastavlja da bude njen epicentar.
On je dodao da ni radikalne mjere Evropske centralne banke (ECB), u vidu negativne kamatne stop, nijesu pokrenule rast eurozone.
„Kriza u Ukrajini i njene posljedice takođe predstavljaju šok za ekonomiju regiona i Crne Gore. Ukrajina i Rusija su važni partneri svakoj ekonomiji u pogledu trgovinskog i turističkog prometa, ali i investicija. Zato je politika sankcija i kontrasankcija već proizvela ogromne štete, sa posljedicama koje su veoma primjetne u već nerazvijenoj ekonomiji Balkana“, ocijenio je Đukanović.
On je podsjetio da ni zemlje regiona nijestu ostale imune na produženu ekonomsku krizu, ali je crnogorska ekonomija u takvom okruženju ove godine ostvarila dobar rezultat. Projekcija s početka godine je, kako je kazao, korigovana naniže, ali je realno očekivati da će ekonomski rast preći dva odsto.
„Crna Gora je, kao mala i visoko otvorena ekonomija, podložna eksternim šokovima u ekonomijama najvažnijih partnera. Kada se tome dodaju i elementarne nepogode koje su pogodile zemlje u neposrednom susjedstvu i uslovile recesione tokove u njihovim ekonomijama, jasno je koliko je bio komplikovan širi kontekst u kojem smo pokušavali i uspjeli da održimo prošlogodišnji pozitivan tok crnogorske ekonomije i u ovoj godini“, saopštio je Đukanović.
On je reklao da je u ovoj godini nastavljena fiskalna konsolidacija. Javni prihodi su u 11 mjeseci ove godine porasli 8,9 odsto u odnosu na isti period prošle, dok je naplata bila 5,9 odsto veća u odnosu na plan.
Đukanović je naveo da je u 11 mjeseci naplaćeno 200 miliona EUR više javnih prihoda nego u istom periodu 2012. godine, a da je budžetski deficit bio svega 0,7 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
„Pored fiskalne, imali smo i cjenovnu stabilnost, pa je stopa inflacije u posljednjih 12 mjeseci bila nulta. Osim snaženja javnih finansija, temelji ekonomske politike ostali su i unaprijeđenje poslovnog ambijenta, nastavak strukturnih reformi i realizacija velikih razvojnih projekata“, kazao je Đukanović.
On smatra da nedovoljno dinamičan razvoj domaćeg preduzetništva i malog i srednjeg biznisa ostaje ograničavajući faktor punijeg multiplikovanja efekata stranih direktnih investicija (SDI) na ekonomiju zemlje.
„Uprkos ekonomskoj krizi koja muči EU i zemlje regiona, uspjeli smo da značajno povećamo iznos SDI, što potvrđuje podatak da je za 11 mjeseci ove godine njihov neto priliv bio na nivou 314 miliona eura, što je 17 odsto više nego prošle godine“, saopštio je Đukanović.
On smatra da je slaba dostupnost izvora finansiranja jedno od najtežih ograničenja dinamiziranja ekonomske aktivnosti, posebno uspješnom početku novog biznisa u godinama krize. U slučaju Crne Gore, to je u značajnoj mjeri posljedica problema koje ima bankarski sistem eurozone.
„Stresno testiranje, koje je sprovela ECB, pokazalo je ranjivost njihovih banaka, tako da je i značajnom broju banaka eurozone potreban dodatni kapital. S obzirom na to da veliki broj banaka u Crnoj Gori ima matične banke u EU, to je logično značilo manju podršku, odnosno pojačanu obavezu otplate kredita uzetih od matičnih banaka“, rekao je Đukanović i dodao da ohrabruju najnoviji podaci Centralne banke (CBCG) o početku pada kamatnih stopa.
On je podsjetio da je Vlada utvrdila Predlog zakona o sporazumnom finansijskom restrukturiranju, čija bi primjena trebalo da, uz evidentno veću likvidnost banaka, u narednoj godini obezbijedi izdašnije i povoljnije kreditiranje građana i privrede.
Đukanović je kazao da raduje veliko interesovanje za otvaranje novih banaka u Crnoj Gori, u kojoj bi naredne godine trebalo da počnu da rade tri nove banke i jedna mikrofinansijska institucija.
Vlada je, prema njegovim riječima, usmjerena na valorizaciju potencijala i realizaciji velikih razvojnih projekata, prije svega u infrastrukturi, energetici, turizmu i poljoprivredi, kao i na očuvanju zdravog i održivog jezgra industrijske proizvodnje.
Đukanović je podsjetio da su ove godine obezbijeđeni svi preduslovi za početak radova na prioritetnoj dionici autoputa Bar-Boljare, od Smokovca do Mateševa, koja bi trebalo značajno da doprinese budućem razvoju, smanjivanju regionalnih razlika, novoj zaposlenosti i povećanju bezbjednosti učesnika u saobraćaju.
"Svjesni smo da će pokretanje velikog razvojnog projekta gradnje autoputa neminovno dovesti i do rasta budžetskog deficita i javnog duga. Ipak, vjerujem da nećemo imati teškoća sa njegovim urednim finansiranjem i da ćemo pouzdano sačuvati fiskalnu stabilnost", poručio je Đukanović.
Nastavljene su, kako je rekao, pripreme za povezivanje Crne Gore i Italije podmorskim elektroenergetskim kablom, a sprovode se i brojne aktivnosti koje su preduslov da bi se investicija završila u planiranom roku.
„U dijelu obaveza koje sprovodi italijanska Terna, dobijena je načelna saglasnost Hrvatske za trasu podmorskog kabla. Uz sve izazove koje tako veliki i kompleksni projekat podrazumijeva, nema razloga za zabrinutost zbog dinamike njegove realizacije“, poručio je Đukanović.
On je dodao da je u procesu priprema za gradnju drugog bloka Termoelektrane Pljevlja obavljena selekcija ponuda koje je dostavilo devet kompanija, kao i da se stvaraju uslovi da se, nakon dogovora sa italijanskom kompanijom A2A, izabere partner i počne realizacija tog važnog energetskog projekta.
Đukanović je saopštio da ohrabruje interesovanje velikih međunarodnih kompanija za projekat istraživanja nafte i gasa u crnogorskom podmorju, kao i da se stvaraju uslovi za nastavak gradnje malih hidroelektrana (HE) i prve vjetroelektrane, na Krnovu.
„Razvoj energetike omogućiće povećanje izvoza, brže uravnoteženje spoljnotrgovinskog bilansa i veće šanse za industrijski razvoj“, naveo je Đukanović.
On je kazao da je ovu godinu obilježilo i oživljavanja aluminijumske industrije, tako što je nakon brojnih aktivnosti Vlade u cilju očuvanja Kombinata aluminijuma (KAP), potpisan je ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji sa kompanijom Uniprom.
Đukanović je podsjetio i da su ove godine intenzivirane aktivnosti na realizaciji razvojnih projekata u turizmu.
„Uskoro ćemo biti svjedoci obrisa luksuznih rizorta koji će obogatiti turističku ponudu i promijeniti ukupnu sliku Crne Gore. Stvoreni su uslovi za početak gradnje hotelsko-turističkog kompleksa Plavi horizonti, koju će realizovati Qatar Diar, a nesumnjivi je interes da se u najskorije vrijeme stvore uslovi za nastavak investicija u okviru kompleksa Sveti Stefan–Miločer“, saopštio je Đukanović.
On je ocijenio da je ovogodišnja turistička sezona, uprkos lošijim vremenskim prilikama, sezona bila uspješna, što se ogleda i u povećanju i broja turista i noćenja i rast broja putnika na aerodromima.
Prema njegovim riječima, ohrabruju rezultati ostvareni i u sektoru poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.