Odnose Crne Gore sa Kinom i svim zemljama Centralne i Jugoistočne Evrope, karakretiše visok i kvalitetan nivo sveukupne saradnje, kazao je predsjednik Vlade Crne Gore na sastanku šefova vlada zemalja Centralne i Istočne Evrope i Kine.
Izvor: Vlada Crne Gore
Kako je rekao, Crna Gora je nakon obnove nezavisnosti, promišljeno i dinamično krećući ka EU i NATO ciljevima prioritetno posvećena ekonomskom razvoju, a našim politikama, zajedno sa partnerima iz međunarodne zajednice, želimo da transformišemo Crnu Goru u brzorastuću ekonomiju, privlačnu investitorima i preduzetnicima, a građanima da ponudimo nova i kvalitetnija radna mjesta i sigurniju egzistenciju.
"U posljednjih deset godina utrostručili smo BDP po glavi stanovnika, i ostvarili priliv SDI od oko preko 5 milijardi eura. Iznos stranih direktnih investicija kod nas je, mjereno u odnosu na broj stanovnika kao i učešćem u BDP, među najvišim u Evropi. Potpisivanjem ugovora o slobodnoj trgovini postali smo dio tržišta od preko 800 miliona stanovnika. Poreske stope su među najnižima u Evropi – PDV je 19 odsto, a porez na dobit i dohodak 9 odsto. Po globalnoj konkurentnosti, u izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma, Svjetske banke, Frejzer Instituta, bilježimo kontinuirani napredak. Crna Gora, iako najmanja članica ovog kluba, jedan je od najaktivnijih učesnika. Iskoristili smo skoro 10 odsto od ukupno opredijeljenih preferencijalnih kredita ovom regionu. Bili smo prisutni i uzeli učešća na gotovo svim skupovima koji su organizovani ovim povodom. Dodatno smo podstakli kineske kompanije da investiraju u Crnu Goru, ali i naše da izvoze svoje proizvode u Kinu", naveo je premijer.
Izvor: Vlada Crne Gore Kako je dodao u nacionalnom planu razvoja, u skladu sa prirodnim potencijalima, interesovanjem investitora i dugoročnim ciljevima definisali smo kao prioritetne sektore razvoja: infrastrukturu, energetiku, turizam i proizvodnju hrane.
"Razvoj turizma je oblast po kojoj se danas Crna Gora najbolje prepoznaje u savremenom svijetu. Prema procjenama Svjetskog savjeta za turizam i putovanja Crna Gora je rangirana kao prva po ukupnom rastu učešća putovanja i turizma u BDP sa 8,8 odsto godišnje u narednom desetogodišnjem periodu (2014-2024). Naš izbor je visoko kvalitetni, održivi turizam, o čemu govore neke od investicija koje su realizovane ili su u fazi realizacije. Planirane investicije u turizmu u narednom periodu iznose skoro 3. milijarde eura, što je blizu nivou našeg BDP-a. Ovo je posebno značajno ako imamo u vidu da je u okviru kluba “16+1” 2015. proglašena godinom putovanja. Ne samo za turizam, već za ukupan razvoj naše zemlje i regiona, izgradnja infrastrukture predstavlja On je rekao da je imao zadovoljstvo da prije dva dana sa kineskim partnerima promoviše projekat auto puta Bar-Boljare i najavi početak izgradnje njegove prve dionice.
"Projekat radimo sa renomiranim kompanijama iz NR Kine CCCC (China Communications Constraction Company) i CRBC (China Road and Bridge Corporation) uz podršku kineske Vlade i kineske Exim banke izraženu i kroz povoljne uslove finansiranja. Ovo je nesumnjivo najvredniji infrastrukturni projekat u dosadašnjem razvoju Crne Gore i jedan od najvažnijih preduslova za novu perspektivu Crne Gore i njen dinamičan ekonomski napredak. Sa gradnjom autoputa ne stavlja se tačka na saobraćajno povezivanje sa regionom već naprotiv, tek započinje. U tom kontekstu veoma smo zainteresovani za rekonstrukciju pruge Bar-Beograd uz punu valorizaciju potencijala Luke Bar. Obnovu ove pruge sagledavamo kao dio šireg koncepta koji se nastavlja na već planirani projekat rekonstrukcije željezničke pruge Beograd – Budimpešta. Time će Crna Gora i region biti bolje saobraćajno uvezani u evropske koridore, a naši kineski partneri će svoje proizvode lakše plasirati kroz dodatno ojačanu povezanost Mediterana sa Centralnom i Istočnom Evropom.
Sve energetske studije prikazuju Crnu Goru kao energetsku izvoznicu. Sopstvenom proizvodnjom mi već pokrivamo 100 odsto potrošnje. Otpočeli smo s realizacijom nekoliko velikih projekata koji su postavljeni tako da podržavaju naš srednjoročni rast. Oni uključuju podmorski energetski kabl između Crne Gore i Italije, projekat italijanske Terne I crnogorskog elektroprivrednog sistema, vrijedan 800 miliona eura čiji se završetak očekuje do 2017, i izgradnju Termoelektrane Pljevlja II vrijedne oko 350 miliona eura, što će uvećati kapacitet proizvodnje za 30 odsto. Raduje činjenica da su firme koje su se našle u najužem izboru za gradnju TE Pljevlja iz zemalja članica ovog kluba. Vjerujem, na kraju, da će rezultat i ovog sastanka na vrhu i preporuke koje danas budemo usaglasili predstavljati značajan novi impuls unapređenju konkretne saradnje Kine i zemalja Centralne i Istočne Evrope", zaključio je Đukanović.