Zemlje zapadnog Balkana se nalaze pred trećom recesijom, zbog čega se ni crnogorska ekonomija ne može nadati ničem dobrom, ocijenio je premijer Milo Đukanović.
"Regionalno i globalno gledano, otuda nas vrebaju opasnosti. Zapadni Balkan je pred trećom recesijom, iako djeluje dobro što će Crna Gora i ove godine imati rast od dva do 2,5 odsto, ali s obzirom na to da ekonomija djeluje po principu spojenih sudova, zbog onoga što vidimo u okruženju, ne možemo se nadati ničem dobrom“, rekao je Đukanović na sastanku sa crnogorskim privrednicima u Privrednoj komori (PKCG).
On je dodao i da je Crna Gora, kao mala i otvorena ekonomija, zavisna od regionalnog i globalnog okruženja, ali i da je u prethodnom periodu uspješno obavila konsolidaciju javnih finansija i bila ozbiljno posvećena reformama i modernizaciji drušva. Đukanović smatra da je Crna Gora napredovala kada je riječ o lakoći poslovanja i konkurentnosti preduzeća, ali da to ni slučajno nije dovoljno.
„Ostvaren je napredak i u tom kontekstu moramo biti zadovoljni urađenim, ali to ni slučajno nije dovoljno. Ukoliko želimo brže da stižemo evropski kvalitet života, moramo ostvarivati stope rasta od pet odsto, tako da će imperativ politike u narednom periodu biti dinamiziranje ekonomskog rasta“, poručio je Đukanović.
On je kazao da to mora biti novi koncept ekonomskog rasta i da crnogorska ekonomija mora nastaviti da se redizajnira.
„Moramo ozbiljno razmišljati o tome kako da povećamo proizvod i rast, unaprijedimo konkurentnost i pametnim razvojem domaće privrede stvorimo uslove za održivu ekonomiju. Crnoj Gori nedostaje preduzetničkih znanja i kulture, na šta se moramo usredsrijediti i na nivou saveza PKCG i Vlade, uključujući Univerzitet, čiji je osnivač država“, saopštio je Đukanović.
Đukanović je naveo da sada postoje sve pretpostavke za gradnju autoputa Bar – Boljare, kao i da nema razloga za sumnju da u naredne četiri godine neće biti potrošeno svih 809 miliona eura, od kredita kineske Exim banke, i ispoštovani definisani rokovi.
„Sada je na nama da vidimo kako ćemo se tu pronaći i koliko će od tog iznosa proći kroz naša preduzeća“, rekao je Đukanović.
On je podsjetio da ovih dana počinje gradnja ekskluzivnog turističkog resorta u naselju Pržno u Tivtu, koji realizuje Qatari Diar, kao i da očekuje skori izlazak iz dilema kada je u pitanju investicija na lokalitetu Dubovica.
Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja (CTU), Žarko Radulović, smatra da prihodi od turizma u narednoj godini neće iznositi ni 600 miliona eura, ukoliko se u Crnu Goru ne dovedu nove niskobudžetne aviokompanije. On je dodao da Crnoj Gori fali 700 hiljada putnika koje zahvaljujući low cost kompanijama imaju Krf i Dubrovnik.
„Naredne godine moramo imati više gostiju, koji će duže boraviti u Crnoj Gori, ali i cijene koje će biti 35 do 40 odsto niže, kako bi kumulativno ostvarili iste prihode kao ove godine. Neophodni su nam niskotarifni avioprevoznici“, poručio je Radulović.
On je naveo da Dubrovnik ima manje ležaja nego Crna Gora, ali mjesec dužu popunjenost.
„Oni su u našoj poziciji bili prije desetak godina, a onda su doveli low cost kompanije, čiji avioni tamo lete od početka marta do kraja oktobra. Danas imaju 12 low cost kompanija, čiji avioni slijeću u Dubrovnik, a od kojih se ostvaruje preko osam miliona direktnih prihoda od poreza na dodatu vrijednost“, saopštio je Radulović.
On smatra da problem predstavlja i nedostatak vremena, jer će naredna sezona biti loša ukoliko se u kratkom vremenu ne uradi ništa po pitanju low cost kompanija.
Izvršni direktor Montenegro Airlinesa (MA), Živko Banjević, upozorio je da bi dovođenje low cost kompanija ugrozilo poslovanje nacionalne aviokompanije.
„Nemamo ništa protiv low cost kompanija sve dok dolaze sa destinacija sa kojih ne lete avioni MA. Ukoliko dolaze sa destinacija sa kojih leti MA, onda tražimo da nam se obezbijede isti uslovi kao i low cost kompanijama“, rekao je Banjević.
On je podsjetio da MA od 2005. godine dovozi oko 40 odsto svih putnika koji dolaze u Crnu Goru, a posluje u uslovima nelojalne konkurencije. Sa ruskog tržišta, kako je dodao, prema Crnoj Gori leti veliki broj čarter kompanija, koje dampuju cijene.
Pomoćnik ministra turizma, Željka Radak Kukavičić, saopštila je da se u narednoj godini očekuje dolazak novih low cost kompanija, za šta je država opredijelila određena sredstva.
„Očekujemo podršku privrede. Mjesta ima i za low cost kompanije i za MA, i niko nikom neće biti konkurencija“, kazala je Radak Kukavičić.
Ona je navela da sektor turizma i ove godine bilježi pozitivne trendove rasta, ali da njegovi glavni izazovi ostaju nedostatak smještajnih kapaciteta visoke kategorije i sezonalnost.
„Moramo poboljšati ponudu i usaglasiti je sa cijenama. Rast se u narednom periodu mora temeljiti na postsezoni, koju naročiti produžavaju turisti sa njemačkog i skandinavskog tržišta“, rekla je Radak Kukavičić i dodala da ove godine nije zabilježen pad dolazaka sa ruskog tžišta.
Vlasnik i generalni direktor kompanije Voli, Dragan Bokan, tvrdi da je poznato da određeni privrednici ne ispunjavaju obaveze prema zaposlenima, pri čemu se u javnosti stvara negativna slika o onima koji rade regularno u toj branši.
„To ograničava sve sfere investiranja, jer je zbog takvog djelovanja nelojalne konkurencije došlo do gubitka radnih mjesta, bankrota trgovačkih lanaca i povlačenja investitora iz oblasti trgovine“, saopštio je Bokan.
Prema njegovim riječima, nerealno je povećavati obaveze novim propisima i stavljati na teret onima koji fer posluju. Na taj način se, kako smatra, samo stvara prostor za povećanje obima sive ekonomije.
„Informisani smo o slučajevima šverca mesa, a malverzacije u poslovanju sa hranom čine nesavjesni pojedinci tako što nezakonito posluju na štetu zdravlja potrošača. Nijesu rijetki ni slučajevi izbjegavanja kontrola namirnica“, precizirao je Bokan.
On je kazao da je to ozbiljna opomena gdje je neophodno preduzeti mjere predostrožnosti i dodao da su prepoznati nedostaci u oblasti propisa, zbog čega bi trebalo uraditi kvalitetni zakon o bezbjednosti hrane.
Vlasnik kompanije „Čelebić“, Tomo Čelebić, upozorio je da se jedan od glavnih problema privrede odnosi na legalizaciju nelegalno sagrađenih objekata.
„Postoji oko 100 hiljada objekata sagrađenih nelegalno, za šta su štete nemjerljive“, rekao je Čelebić i dodao da je siguran da je veliki broj vlasnika zainteresovan za plaćanje obaveza u razumnom roku, jer bi tako dobili bolju infrastrukturu i veću vrijednost za te objekte.
On je naveo da se drugi problem odnosi na kvalitet obrazovanja i činjenicu da u zemlji ima na desetine hiljada nezaposlenih.
„Akcenat treba staviti na osnovo i srednje obrazovanje i usmjeravanje mladih ljudi na ono što su potrebe tržišta“, poručio je Čelebić.
Član menadžmenta Vektre Montenegro, Milić Popović, osvrnuo se na šumarsku i drvnu industriju u Crnoj Gori i kazao da u crnogorskim prilikama nije lako podizati savremene pogone i baviti se zahtjevnom proizvodnjom.
„Investiciju otežava uvoz savremene tehnologije, zbog čega predlažemo da država razmotri mogućnost pojednostavljivanja procedura za uvoz te opreme, ali i druge olakšice, kako bi investitori bili motivisani“, predloežio je Popović.
On smatra da je gotovo neprimjereno da poreske osnove na sjeveru budu identične onima na jugu ili u nekom razvijenijem dijelu Crne Gore, zbog čega bi trebalo razmotriti poboljšanje tih uslova.
„Ukazivali smo i na slabosti koncesionih ugovora. Naš stav je da državi ne treba da bude cilj isključivo koncesiona naknada“, rekao je Popović.
Predstavnik Odbora Udruženja poljoprivrede, prehrambene i duvanske industrije PKCG, Milutin Đuranović, ocijenio je da je smanjenje spoljnotrgovinskog deficita najveća boljka crnogorske ekonomije.
„Znatan dio uvoza hrane predstavljaju proizvodi koje ne možemo da proizvedemo, ali zbunjuje i iznenađuje uvoz onih koje proizvodimo“, rekao je Đuranović.
Predsjednik PKCG, Velimir Mijušković, saopštio je da poslovni ambijent u Crnoj Gori kontinuirano napreduje, ali je ostalo još mnogo toga što bi trebalo uraditi kako bi se obezbijedila njegova veća atraktivnost.
On je kazao da su ključni problemi sa kojima se suočava crnogorska i ekonomije regiona loša diverzifikacija i konkurentnost, koje dodatno pogoršava nizak nivo saobraćajne povezanosti.
„U Crnoj Gori je vidljiv i izrazito negativan trgovinski bilans, koji pokazuje strukturu i nizak nivo konkurentnosti domaće poljoprivrede. Za postavljanje privrede na zdrave osnove, neophodno je usmjeravanje na razvoj domaće proizvodnje“, rekao je Mijušković.
On je dodao da je siva ekonomija još jedan problem sa kojim se suočava crnogorska privreda, iako je njen nivo u posljednje dvije godine smanjen sistemskim djelovanjem nadležnih.
Ministar finansija, Radoje Žugić, poručio je da fiskalna politika mora biti održiva i kredibilna, jer je država najveći poslodavac.
„Moramo se ozbiljno pozabaviti snaženjem konkurentnosti. Strukturni problemi su visoka javna potrošnja i rigidnost tržišta rada i na tome najviše radimo“, kazao je Žugić.
Vlada je, prema njegovim riječima, u fiskalnoj politici donijela set od sedam mjera za dinamiziranje ekonomije, kojim su obuhvaćeni podsticaji za razvojne potencijale, proizvodnju, poljoprivredu i energetiku u dijelu krupnih kapitalnih projekata.
„Za ove sektore planirali smo oslobađanje od svih tereta i javnih prihoda kod procesa izgradnje kapaciteta, pri čemu se neće opterećivati investitori, kako domaći tako i strani. Nadamo se da će to izazvati veću pažnju i bolje valorizovanje resursa“, saopštio je Žugić.
On je naveo da je Vlada u fiskalnoj politici prihvatila donošenje novih tereta, koji neće ugroziti konkurentnost ekonomije i odnose se na prihode koji se vezuju za alkohol, duvan, igre na sreću i sivu ekonomiju.
„Uvešćemo radikalnije mjere, a predlog je da se neisplaćivanje zarada bez javnih prihoda tretira kao krivično djelo. U Krivičnom zakoniku ćemo planirati podzakonski akt, kojim ćemo urediti da eventualna odlaganja poreskih obaveza po tom osnovu ne zavise personalno od bilo koga, već ćemo za one komapnije koje su solvente, a nijesu likvidne, dozvoliti reprogram uz kolateral“ objasnio je Žugić.
Prema njegovim riječima, definisano je i smanjivanje kriznog poreza i povećanje stope doprinosa za socijalno osiguranje.
Vicepremijer za ekonomsku politiku, Vujica Lazović, najavio je da će za dva dana biti predstavljen Nacionalni plan reformi, kojim je Vlada utvrdila prioritete.
„Suština je u povećanju konkurentnosti i ekonomskog rasta, a prepoznat je i prioritet politike saobraćaja, ne samo saobraćajne infrastrukture, već i dostupnosti. Prioritet je i rast i razvoj malih i srednjih preduzeća, sa posebnim fokusom na dostupnost izvorima finansiranja. Moramo stvoriti uslove da se krediti dodjeljuju onima kojima su stvarno potrebni“, kazao je Lazović.
Ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja, Petar Ivanović, smatra da su prioritet investicije u oblasti poljoprivrede sa akcentom na preradu, nova radna mjesta i proizvodnja.
„Sve subvencije su isplaćene. Naredne godine će biti obezbijeđeno oko osam miliona EUR za ulaganja u poljoprivredu, a radićemo i na otvaranju novih radnih mjesta. Fokusiraćemo se na rast proizvodnje i onih proizvoda sa kojima možemo stvoriti uslove za dalji rast ili za snažnije vezivanje poljoprivrede i turizma“, rekao je Ivanović.
Ministar ekonomije, Vladimir Kavarić, tvrdi da veliki problem u biznis sektoru predstavlja značajan broj stečajnih postupaka, koji su često posljedica namjere da se izbjegne izmirivanje obaveza.
„Neophodno je preispitivanje odgovornosti kada je riječ o stečajnim postupcima, jer je njihovo namjerno izazivanje krivično djelo“, kazao je Kavarić i dodao da bi trebalo ohrabriti ulaganja u energetski sektor i naći optimalan model investiranja u biznis zone.
Ministar rada i socijalnog staranja, Predrag Bošković, naveo je da radno zakonodavstvo ne smije biti kočnica razvoja unaprijeđenja i složio se sa ocjenom privrednika da bi ono moralo da bude bolje.
„Tražio sam da mi dostavite sugestije i predložite rješenja za unaprijeđenje Zakona o radu, ali ih za dvije godine, koliko sam na ovoj funkciji, nijesam dobio. Ponovo vas pozivam da dostavite sugestije i predloge, a ne spisak želja“, poručio je Bošković.
Guverner Centralne banke (CBCG), Milojica Dakić, rekao je da ključnu prepreku i ograničavajući faktor privrednog razvoja Crne Gore predstavlja, i dalje, visok nivo nekvalitetnih kredita, od 16,4 odsto.
„Ukupan iznos nekvalitetnih kredita je u odnosu na prošlu godinu devet odsto manji, ali su oni i dalje prepreka razvoja i ograničavajući faktor, zbog čega je neophodno što skorije usvajanje Predloga zakona o dobrovoljnom finansijskom restrukturiranju, koji bi trebalo pozitivno da utiče na sve učesnike“, saopštio je Dakić.
On je naveo da su komercijalne banke koje posluju u Crnoj Gori ispoštovale preporuke CBCG o snižavanju kamatnih stopa, tako da je smanjenje evidentirano kod njih devet.
Dakić je kazao da je prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa u prvih deset mjeseci ove godine bila negativna, kao i da će CBCG u narednom periodu pratiti stanje i reagovati određenim mjerama u slučaju neželjenih posljedica.
„Banke ove godine ostvaruju pozitivan finansijski rezultat, dok su pozitivna kretanja zabilježena i u platnom prometu. Stabilnost i likvidnost su osnovne odlike bankarskog sektora u ovoj godini, dok je sistemski rizik na nivou umjerenog“, rekao je Dakić.
On je dodao i da je Crna Gora, kao mala i otvorena ekonomija, zavisna od regionalnog i globalnog okruženja, ali i da je u prethodnom periodu uspješno obavila konsolidaciju javnih finansija i bila ozbiljno posvećena reformama i modernizaciji drušva. Đukanović smatra da je Crna Gora napredovala kada je riječ o lakoći poslovanja i konkurentnosti preduzeća, ali da to ni slučajno nije dovoljno.
„Ostvaren je napredak i u tom kontekstu moramo biti zadovoljni urađenim, ali to ni slučajno nije dovoljno. Ukoliko želimo brže da stižemo evropski kvalitet života, moramo ostvarivati stope rasta od pet odsto, tako da će imperativ politike u narednom periodu biti dinamiziranje ekonomskog rasta“, poručio je Đukanović.
On je kazao da to mora biti novi koncept ekonomskog rasta i da crnogorska ekonomija mora nastaviti da se redizajnira.
„Moramo ozbiljno razmišljati o tome kako da povećamo proizvod i rast, unaprijedimo konkurentnost i pametnim razvojem domaće privrede stvorimo uslove za održivu ekonomiju. Crnoj Gori nedostaje preduzetničkih znanja i kulture, na šta se moramo usredsrijediti i na nivou saveza PKCG i Vlade, uključujući Univerzitet, čiji je osnivač država“, saopštio je Đukanović.
Đukanović je naveo da sada postoje sve pretpostavke za gradnju autoputa Bar – Boljare, kao i da nema razloga za sumnju da u naredne četiri godine neće biti potrošeno svih 809 miliona eura, od kredita kineske Exim banke, i ispoštovani definisani rokovi.
„Sada je na nama da vidimo kako ćemo se tu pronaći i koliko će od tog iznosa proći kroz naša preduzeća“, rekao je Đukanović.
On je podsjetio da ovih dana počinje gradnja ekskluzivnog turističkog resorta u naselju Pržno u Tivtu, koji realizuje Qatari Diar, kao i da očekuje skori izlazak iz dilema kada je u pitanju investicija na lokalitetu Dubovica.
Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja (CTU), Žarko Radulović, smatra da prihodi od turizma u narednoj godini neće iznositi ni 600 miliona eura, ukoliko se u Crnu Goru ne dovedu nove niskobudžetne aviokompanije. On je dodao da Crnoj Gori fali 700 hiljada putnika koje zahvaljujući low cost kompanijama imaju Krf i Dubrovnik.
„Naredne godine moramo imati više gostiju, koji će duže boraviti u Crnoj Gori, ali i cijene koje će biti 35 do 40 odsto niže, kako bi kumulativno ostvarili iste prihode kao ove godine. Neophodni su nam niskotarifni avioprevoznici“, poručio je Radulović.
On je naveo da Dubrovnik ima manje ležaja nego Crna Gora, ali mjesec dužu popunjenost.
„Oni su u našoj poziciji bili prije desetak godina, a onda su doveli low cost kompanije, čiji avioni tamo lete od početka marta do kraja oktobra. Danas imaju 12 low cost kompanija, čiji avioni slijeću u Dubrovnik, a od kojih se ostvaruje preko osam miliona direktnih prihoda od poreza na dodatu vrijednost“, saopštio je Radulović.
On smatra da problem predstavlja i nedostatak vremena, jer će naredna sezona biti loša ukoliko se u kratkom vremenu ne uradi ništa po pitanju low cost kompanija.
Izvršni direktor Montenegro Airlinesa (MA), Živko Banjević, upozorio je da bi dovođenje low cost kompanija ugrozilo poslovanje nacionalne aviokompanije.
„Nemamo ništa protiv low cost kompanija sve dok dolaze sa destinacija sa kojih ne lete avioni MA. Ukoliko dolaze sa destinacija sa kojih leti MA, onda tražimo da nam se obezbijede isti uslovi kao i low cost kompanijama“, rekao je Banjević.
On je podsjetio da MA od 2005. godine dovozi oko 40 odsto svih putnika koji dolaze u Crnu Goru, a posluje u uslovima nelojalne konkurencije. Sa ruskog tržišta, kako je dodao, prema Crnoj Gori leti veliki broj čarter kompanija, koje dampuju cijene.
Pomoćnik ministra turizma, Željka Radak Kukavičić, saopštila je da se u narednoj godini očekuje dolazak novih low cost kompanija, za šta je država opredijelila određena sredstva.
„Očekujemo podršku privrede. Mjesta ima i za low cost kompanije i za MA, i niko nikom neće biti konkurencija“, kazala je Radak Kukavičić.
Ona je navela da sektor turizma i ove godine bilježi pozitivne trendove rasta, ali da njegovi glavni izazovi ostaju nedostatak smještajnih kapaciteta visoke kategorije i sezonalnost.
„Moramo poboljšati ponudu i usaglasiti je sa cijenama. Rast se u narednom periodu mora temeljiti na postsezoni, koju naročiti produžavaju turisti sa njemačkog i skandinavskog tržišta“, rekla je Radak Kukavičić i dodala da ove godine nije zabilježen pad dolazaka sa ruskog tžišta.
Vlasnik i generalni direktor kompanije Voli, Dragan Bokan, tvrdi da je poznato da određeni privrednici ne ispunjavaju obaveze prema zaposlenima, pri čemu se u javnosti stvara negativna slika o onima koji rade regularno u toj branši.
„To ograničava sve sfere investiranja, jer je zbog takvog djelovanja nelojalne konkurencije došlo do gubitka radnih mjesta, bankrota trgovačkih lanaca i povlačenja investitora iz oblasti trgovine“, saopštio je Bokan.
Prema njegovim riječima, nerealno je povećavati obaveze novim propisima i stavljati na teret onima koji fer posluju. Na taj način se, kako smatra, samo stvara prostor za povećanje obima sive ekonomije.
„Informisani smo o slučajevima šverca mesa, a malverzacije u poslovanju sa hranom čine nesavjesni pojedinci tako što nezakonito posluju na štetu zdravlja potrošača. Nijesu rijetki ni slučajevi izbjegavanja kontrola namirnica“, precizirao je Bokan.
On je kazao da je to ozbiljna opomena gdje je neophodno preduzeti mjere predostrožnosti i dodao da su prepoznati nedostaci u oblasti propisa, zbog čega bi trebalo uraditi kvalitetni zakon o bezbjednosti hrane.
Vlasnik kompanije „Čelebić“, Tomo Čelebić, upozorio je da se jedan od glavnih problema privrede odnosi na legalizaciju nelegalno sagrađenih objekata.
„Postoji oko 100 hiljada objekata sagrađenih nelegalno, za šta su štete nemjerljive“, rekao je Čelebić i dodao da je siguran da je veliki broj vlasnika zainteresovan za plaćanje obaveza u razumnom roku, jer bi tako dobili bolju infrastrukturu i veću vrijednost za te objekte.
On je naveo da se drugi problem odnosi na kvalitet obrazovanja i činjenicu da u zemlji ima na desetine hiljada nezaposlenih.
„Akcenat treba staviti na osnovo i srednje obrazovanje i usmjeravanje mladih ljudi na ono što su potrebe tržišta“, poručio je Čelebić.
Član menadžmenta Vektre Montenegro, Milić Popović, osvrnuo se na šumarsku i drvnu industriju u Crnoj Gori i kazao da u crnogorskim prilikama nije lako podizati savremene pogone i baviti se zahtjevnom proizvodnjom.
„Investiciju otežava uvoz savremene tehnologije, zbog čega predlažemo da država razmotri mogućnost pojednostavljivanja procedura za uvoz te opreme, ali i druge olakšice, kako bi investitori bili motivisani“, predloežio je Popović.
On smatra da je gotovo neprimjereno da poreske osnove na sjeveru budu identične onima na jugu ili u nekom razvijenijem dijelu Crne Gore, zbog čega bi trebalo razmotriti poboljšanje tih uslova.
„Ukazivali smo i na slabosti koncesionih ugovora. Naš stav je da državi ne treba da bude cilj isključivo koncesiona naknada“, rekao je Popović.
Predstavnik Odbora Udruženja poljoprivrede, prehrambene i duvanske industrije PKCG, Milutin Đuranović, ocijenio je da je smanjenje spoljnotrgovinskog deficita najveća boljka crnogorske ekonomije.
„Znatan dio uvoza hrane predstavljaju proizvodi koje ne možemo da proizvedemo, ali zbunjuje i iznenađuje uvoz onih koje proizvodimo“, rekao je Đuranović.
Predsjednik PKCG, Velimir Mijušković, saopštio je da poslovni ambijent u Crnoj Gori kontinuirano napreduje, ali je ostalo još mnogo toga što bi trebalo uraditi kako bi se obezbijedila njegova veća atraktivnost.
On je kazao da su ključni problemi sa kojima se suočava crnogorska i ekonomije regiona loša diverzifikacija i konkurentnost, koje dodatno pogoršava nizak nivo saobraćajne povezanosti.
„U Crnoj Gori je vidljiv i izrazito negativan trgovinski bilans, koji pokazuje strukturu i nizak nivo konkurentnosti domaće poljoprivrede. Za postavljanje privrede na zdrave osnove, neophodno je usmjeravanje na razvoj domaće proizvodnje“, rekao je Mijušković.
On je dodao da je siva ekonomija još jedan problem sa kojim se suočava crnogorska privreda, iako je njen nivo u posljednje dvije godine smanjen sistemskim djelovanjem nadležnih.
Ministar finansija, Radoje Žugić, poručio je da fiskalna politika mora biti održiva i kredibilna, jer je država najveći poslodavac.
„Moramo se ozbiljno pozabaviti snaženjem konkurentnosti. Strukturni problemi su visoka javna potrošnja i rigidnost tržišta rada i na tome najviše radimo“, kazao je Žugić.
Vlada je, prema njegovim riječima, u fiskalnoj politici donijela set od sedam mjera za dinamiziranje ekonomije, kojim su obuhvaćeni podsticaji za razvojne potencijale, proizvodnju, poljoprivredu i energetiku u dijelu krupnih kapitalnih projekata.
„Za ove sektore planirali smo oslobađanje od svih tereta i javnih prihoda kod procesa izgradnje kapaciteta, pri čemu se neće opterećivati investitori, kako domaći tako i strani. Nadamo se da će to izazvati veću pažnju i bolje valorizovanje resursa“, saopštio je Žugić.
On je naveo da je Vlada u fiskalnoj politici prihvatila donošenje novih tereta, koji neće ugroziti konkurentnost ekonomije i odnose se na prihode koji se vezuju za alkohol, duvan, igre na sreću i sivu ekonomiju.
„Uvešćemo radikalnije mjere, a predlog je da se neisplaćivanje zarada bez javnih prihoda tretira kao krivično djelo. U Krivičnom zakoniku ćemo planirati podzakonski akt, kojim ćemo urediti da eventualna odlaganja poreskih obaveza po tom osnovu ne zavise personalno od bilo koga, već ćemo za one komapnije koje su solvente, a nijesu likvidne, dozvoliti reprogram uz kolateral“ objasnio je Žugić.
Prema njegovim riječima, definisano je i smanjivanje kriznog poreza i povećanje stope doprinosa za socijalno osiguranje.
Vicepremijer za ekonomsku politiku, Vujica Lazović, najavio je da će za dva dana biti predstavljen Nacionalni plan reformi, kojim je Vlada utvrdila prioritete.
„Suština je u povećanju konkurentnosti i ekonomskog rasta, a prepoznat je i prioritet politike saobraćaja, ne samo saobraćajne infrastrukture, već i dostupnosti. Prioritet je i rast i razvoj malih i srednjih preduzeća, sa posebnim fokusom na dostupnost izvorima finansiranja. Moramo stvoriti uslove da se krediti dodjeljuju onima kojima su stvarno potrebni“, kazao je Lazović.
Ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja, Petar Ivanović, smatra da su prioritet investicije u oblasti poljoprivrede sa akcentom na preradu, nova radna mjesta i proizvodnja.
„Sve subvencije su isplaćene. Naredne godine će biti obezbijeđeno oko osam miliona EUR za ulaganja u poljoprivredu, a radićemo i na otvaranju novih radnih mjesta. Fokusiraćemo se na rast proizvodnje i onih proizvoda sa kojima možemo stvoriti uslove za dalji rast ili za snažnije vezivanje poljoprivrede i turizma“, rekao je Ivanović.
Ministar ekonomije, Vladimir Kavarić, tvrdi da veliki problem u biznis sektoru predstavlja značajan broj stečajnih postupaka, koji su često posljedica namjere da se izbjegne izmirivanje obaveza.
„Neophodno je preispitivanje odgovornosti kada je riječ o stečajnim postupcima, jer je njihovo namjerno izazivanje krivično djelo“, kazao je Kavarić i dodao da bi trebalo ohrabriti ulaganja u energetski sektor i naći optimalan model investiranja u biznis zone.
Ministar rada i socijalnog staranja, Predrag Bošković, naveo je da radno zakonodavstvo ne smije biti kočnica razvoja unaprijeđenja i složio se sa ocjenom privrednika da bi ono moralo da bude bolje.
„Tražio sam da mi dostavite sugestije i predložite rješenja za unaprijeđenje Zakona o radu, ali ih za dvije godine, koliko sam na ovoj funkciji, nijesam dobio. Ponovo vas pozivam da dostavite sugestije i predloge, a ne spisak želja“, poručio je Bošković.
Guverner Centralne banke (CBCG), Milojica Dakić, rekao je da ključnu prepreku i ograničavajući faktor privrednog razvoja Crne Gore predstavlja, i dalje, visok nivo nekvalitetnih kredita, od 16,4 odsto.
„Ukupan iznos nekvalitetnih kredita je u odnosu na prošlu godinu devet odsto manji, ali su oni i dalje prepreka razvoja i ograničavajući faktor, zbog čega je neophodno što skorije usvajanje Predloga zakona o dobrovoljnom finansijskom restrukturiranju, koji bi trebalo pozitivno da utiče na sve učesnike“, saopštio je Dakić.
On je naveo da su komercijalne banke koje posluju u Crnoj Gori ispoštovale preporuke CBCG o snižavanju kamatnih stopa, tako da je smanjenje evidentirano kod njih devet.
Dakić je kazao da je prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa u prvih deset mjeseci ove godine bila negativna, kao i da će CBCG u narednom periodu pratiti stanje i reagovati određenim mjerama u slučaju neželjenih posljedica.
„Banke ove godine ostvaruju pozitivan finansijski rezultat, dok su pozitivna kretanja zabilježena i u platnom prometu. Stabilnost i likvidnost su osnovne odlike bankarskog sektora u ovoj godini, dok je sistemski rizik na nivou umjerenog“, rekao je Dakić.