Predsjednik Socijaldemokratske partije i parlamenta Ranko Krivokapić rekao je da se ne može desiti u civilizovanoj državi da lica optužena za teška djela korupcije vrše političke funkcije.” To nema nigdje, bez u Crnoj Gori”.
Crnogorski poslanici raspravljali su danas o Izvještaju o radu Tužilaštva za prošlu godinu, o kom će se izjasniti naknadno.
U Izvještaju o radu Tužilaštva za 2013. godinu navodi se da su državna tužilaštva u Crnoj Gori optužila prošle godine 4.598 učinilaca krivičnih djela, od kojih su protiv 707 osoba podignute optužnice poslije sprovedene istrage.
Državni tužioci su prošle godine imali u radu i 6.901 predmet u kojima su pokretali pretkrivični postupak radi provjere indicija i osnova sumnje o eventualnom postojanju krivičnog djela i učinioca. Postupak je okončan u 5.801 krivično-pravnom slučaju, nakon što su državni tužioci u izviđaju preduzeli radnje dokazivanja u cilju provjera sumnji i indicija.
Na kraju prošle godine ostalo je neriješeno optuženja protiv 4.203 učinioca, što je u poređenju sa prethodnom godinom manje za deset odstoč.
Iz Tužilaštva je ocijenjeno da je visok procenat neotkrivenih učinilaca krivičnih djela, jer je prošle godine podnijeta 1.861 prijava protiv nepoznatih učinilaca krivičnih djela što je, u poređenju sa prethodnom godinom, više za 0,86 odsto. To, navodi se ugrožava sigurnost građana i predstavlja ozbiljan kriminogeni faktor.
Poslanik DPS, Željko Aprcović, rekao je da statistika pokazuje da je Tužilaštvo osnovne zakonske i ustavne pozicije ostvarilo u izvještajnom periodu. Aprcović je kazao da je ograničavajući faktor u radu te institucije i u tome što nije zaokružen zakonski sistem.
On je ocijenio da je potrebno u narednom period ojačati finansijsku istragu, kroz izgradnju adekvatnog zakonskog okvira, kao i da prošireno, privremeno i trajno oduzimanje imovine stečene izvršenjem krivičnog djela bude dovedeno na veći nivo.
Lider Demokratskog fronta, Miodrag Lekić, kazao je da će ta partija aktivno pratiti rad Tužilaštva na čelu sa novim vrhovnim tužiocem, ukazujući da su oni trenutno “između strepnji i nada”.
“Strepnji da će neautonomna pozicija i nekompetentnost tužilaštva se nastaviti u dužem periodu”, objasnio je on, podjsećajući na VD stanje koje je postojalo duži period u Tužilaštvu.
Prema riječima Lekića, u Crnoj Gori trenutno postoji loš status quo, posebno kada je u pitanju rad Tužilaštva. “Nema dekriminalizacije crnogorskog društva bez pravne države i bez boljeg Tužilaštva".
U DF-u, kako je rekao, očekuju preokrete, navodeći da su bili rezervisani prema izboru novog tužioca, “alismatram da mu treba dati šansu i vidjećemo kako će to ići”.
Neophodno je, naveo je Lekić, da se zaustavi “farsična tradicija” u funkcionisanju državnih tužilaca.
“Mi još nemamo samostalno tužilaštvo i pravosuđe, i dajemo mu (Stankoviću) šansu, treba da se zaustavi spoj politike i prava”, kazao je Lekić, poručujući da je Stanković pred velikim izazovom da pokrene konkretna pitanja.
Poslanik Fronta Branko Radulović kazao je da Stankovića, zavisi da li će Crna Gora biti pravna, slobodna ili će i dalje biti zatočena država. Crnoj Gori su, kako je naveo, potrebni pravo i pravda bez selekcije, a Stankoviću je poručio da je na prekretnici.
“Možete da pobijedite, da budete meta i poginete ili da li da date ostavku- to je ono što je stanje Crne Gore kada je u pitanju bprba protiv organizovanog kriminala i korupcije”, naveo je Radulović.
Poslanik Socijalističke narodne partije (SNP), Velizar Kaluđerović, ukazao je na visok procenat neotkrivenih počinilaca krivičnih djela,i na neriješene slučajeve ubistava i teških ubistava.
“Nikoma u hijerarhuiji vlasti, od Tužilaštva, policije do vlade, dlaka s glave nije falila zbog nerasvijetljenih teških krivičnih djela”, rekao je Kaluđerović. On je naveo primjere poslovanja nekoliko crnogorskih kompanija, među kojima su KAP, Željezara I Primorka, navodeći da očekuje da će Stanković ispitati.
Kaluđerović je podsjetio i da je tražio od Stankovića da podnese izvještaj o stečenoj imovini za vrijeme obavljanja sudijske funkcije, objašnjavajući da podaci na sajtu Komisije za sprječavanje sukoba interesa nijesu dovoljni jer su na njemu dostupne “informacije od 2004. godine, a Stanoković je sudija 30 godina”.
Predsjednik Socijaldemokratske partije i parlamenta Ranko Krivokapić rekao je da se ne može desiti u civilizovanoj državi da lica optužena za teška djela korupcije vrše političke funkcije.” To nema nigdje, bez u Crnoj Gori”.
“ Ili raspustimo Tužilaštvo da neosnovano blati ljude ili da podnosi prijave za teška krivična djela ili politička djela treba da obezbijedi da političari ne mogu da budu na funkcijama pod teškim optužbama”, naveo je on.
Krivokapić je dodao da ne može tužilac sam završavati posao “ako mi ne uradimo svoj dio posla”.
Lider Liberalne stranke Andrija Popović ukazao je da je nevladina organzacija Akcija za ljudska prava u pismu poslanicima, upućenom prije rasprave o Izvještaju, sugerisala da uzmu u obzir da Tužilački savjet nikada nije sproveo postupak utvrđivanja odgovornosti bilo kog državnog tužioca zbog nestručnog ili nesavjesnog rada.
On je naveo da uzrok zastarjelosti krivičnog gonjenja, koja praktično znači „oprost“ za učinioca krivičnog djela, može biti i korupcija u redovima državnih tužilaca, policije ili sudova.
“Očekujemo od gospodina Ivice Stankovića, VDT-a i predsjednika Tužilačkog savjeta, da pokrene postupak utvrđivanja odgovornosti onih tužilaca koji su sprovodili nedjelotvorne istrage u slučajevima kršenja ljudskih prava i time započne proces reformi u Državnom tužilaštvu Crne Gore”, zaključio je Popović.
U Izvještaju o radu Tužilaštva za 2013. godinu navodi se da su državna tužilaštva u Crnoj Gori optužila prošle godine 4.598 učinilaca krivičnih djela, od kojih su protiv 707 osoba podignute optužnice poslije sprovedene istrage.
Državni tužioci su prošle godine imali u radu i 6.901 predmet u kojima su pokretali pretkrivični postupak radi provjere indicija i osnova sumnje o eventualnom postojanju krivičnog djela i učinioca. Postupak je okončan u 5.801 krivično-pravnom slučaju, nakon što su državni tužioci u izviđaju preduzeli radnje dokazivanja u cilju provjera sumnji i indicija.
Na kraju prošle godine ostalo je neriješeno optuženja protiv 4.203 učinioca, što je u poređenju sa prethodnom godinom manje za deset odstoč.
Iz Tužilaštva je ocijenjeno da je visok procenat neotkrivenih učinilaca krivičnih djela, jer je prošle godine podnijeta 1.861 prijava protiv nepoznatih učinilaca krivičnih djela što je, u poređenju sa prethodnom godinom, više za 0,86 odsto. To, navodi se ugrožava sigurnost građana i predstavlja ozbiljan kriminogeni faktor.
Poslanik DPS, Željko Aprcović, rekao je da statistika pokazuje da je Tužilaštvo osnovne zakonske i ustavne pozicije ostvarilo u izvještajnom periodu. Aprcović je kazao da je ograničavajući faktor u radu te institucije i u tome što nije zaokružen zakonski sistem.
On je ocijenio da je potrebno u narednom period ojačati finansijsku istragu, kroz izgradnju adekvatnog zakonskog okvira, kao i da prošireno, privremeno i trajno oduzimanje imovine stečene izvršenjem krivičnog djela bude dovedeno na veći nivo.
Lider Demokratskog fronta, Miodrag Lekić, kazao je da će ta partija aktivno pratiti rad Tužilaštva na čelu sa novim vrhovnim tužiocem, ukazujući da su oni trenutno “između strepnji i nada”.
“Strepnji da će neautonomna pozicija i nekompetentnost tužilaštva se nastaviti u dužem periodu”, objasnio je on, podjsećajući na VD stanje koje je postojalo duži period u Tužilaštvu.
Prema riječima Lekića, u Crnoj Gori trenutno postoji loš status quo, posebno kada je u pitanju rad Tužilaštva. “Nema dekriminalizacije crnogorskog društva bez pravne države i bez boljeg Tužilaštva".
U DF-u, kako je rekao, očekuju preokrete, navodeći da su bili rezervisani prema izboru novog tužioca, “alismatram da mu treba dati šansu i vidjećemo kako će to ići”.
Neophodno je, naveo je Lekić, da se zaustavi “farsična tradicija” u funkcionisanju državnih tužilaca.
“Mi još nemamo samostalno tužilaštvo i pravosuđe, i dajemo mu (Stankoviću) šansu, treba da se zaustavi spoj politike i prava”, kazao je Lekić, poručujući da je Stanković pred velikim izazovom da pokrene konkretna pitanja.
Poslanik Fronta Branko Radulović kazao je da Stankovića, zavisi da li će Crna Gora biti pravna, slobodna ili će i dalje biti zatočena država. Crnoj Gori su, kako je naveo, potrebni pravo i pravda bez selekcije, a Stankoviću je poručio da je na prekretnici.
“Možete da pobijedite, da budete meta i poginete ili da li da date ostavku- to je ono što je stanje Crne Gore kada je u pitanju bprba protiv organizovanog kriminala i korupcije”, naveo je Radulović.
Poslanik Socijalističke narodne partije (SNP), Velizar Kaluđerović, ukazao je na visok procenat neotkrivenih počinilaca krivičnih djela,i na neriješene slučajeve ubistava i teških ubistava.
“Nikoma u hijerarhuiji vlasti, od Tužilaštva, policije do vlade, dlaka s glave nije falila zbog nerasvijetljenih teških krivičnih djela”, rekao je Kaluđerović. On je naveo primjere poslovanja nekoliko crnogorskih kompanija, među kojima su KAP, Željezara I Primorka, navodeći da očekuje da će Stanković ispitati.
Kaluđerović je podsjetio i da je tražio od Stankovića da podnese izvještaj o stečenoj imovini za vrijeme obavljanja sudijske funkcije, objašnjavajući da podaci na sajtu Komisije za sprječavanje sukoba interesa nijesu dovoljni jer su na njemu dostupne “informacije od 2004. godine, a Stanoković je sudija 30 godina”.
Predsjednik Socijaldemokratske partije i parlamenta Ranko Krivokapić rekao je da se ne može desiti u civilizovanoj državi da lica optužena za teška djela korupcije vrše političke funkcije.” To nema nigdje, bez u Crnoj Gori”.
“ Ili raspustimo Tužilaštvo da neosnovano blati ljude ili da podnosi prijave za teška krivična djela ili politička djela treba da obezbijedi da političari ne mogu da budu na funkcijama pod teškim optužbama”, naveo je on.
Krivokapić je dodao da ne može tužilac sam završavati posao “ako mi ne uradimo svoj dio posla”.
Lider Liberalne stranke Andrija Popović ukazao je da je nevladina organzacija Akcija za ljudska prava u pismu poslanicima, upućenom prije rasprave o Izvještaju, sugerisala da uzmu u obzir da Tužilački savjet nikada nije sproveo postupak utvrđivanja odgovornosti bilo kog državnog tužioca zbog nestručnog ili nesavjesnog rada.
On je naveo da uzrok zastarjelosti krivičnog gonjenja, koja praktično znači „oprost“ za učinioca krivičnog djela, može biti i korupcija u redovima državnih tužilaca, policije ili sudova.
“Očekujemo od gospodina Ivice Stankovića, VDT-a i predsjednika Tužilačkog savjeta, da pokrene postupak utvrđivanja odgovornosti onih tužilaca koji su sprovodili nedjelotvorne istrage u slučajevima kršenja ljudskih prava i time započne proces reformi u Državnom tužilaštvu Crne Gore”, zaključio je Popović.