Ako je suditi po statistici Ministarstvo vanjskih poslova, državljani Crne Gore rijetko traže pomoć konzulata kada prekrše zakon u nekoj stranoj zemlji, pišu Dnevne novine.
Zbog problema sa zakonom u stranim državama, crnogorskim konzularnim predstavništima ove godine za pomoć se obratilo svega deset naših državljana. Prema nezvaničnim podacima iz MVPEI, broj počinjenih krivičnih djela od strane naših državljana je svakako mnogo veći od zvanične statistike kojom raspolažu, navodi podgorički list.
Prema podacima dostavljenim Dnevnim novinama iz MVPEI, u najvećem broju prijavljenih slučajeva crnogorski državljani su bili u sukobu sa zakonom tokom boravka u Srbiji, zatim slijedi Bosna i Hercegovina, a za njom i Hrvatska.
Nema podataka da li su crnogorski državljani bili u sukobu sa zakonom u Njemačkoj, Austriji, Francuskoj i drugim evropskim zemljama u kojima živi veliki broj državljana Crne Gore, navode Dnevne novine.
"Konzularnim službenicima naših ambasada u svim do sada poznatim slučajevima javljali su se crnogorski državljani, bilo direktno ili posredstvom advokata, nakon što u stranoj zemlji budu lišeni slobode, nakon što im je izrečena kazna i nakon što su počeli njeno izdržavanje u stranom zatvoru. Tokom posljednjih godinu dana ovakvih slučajeva koje je registrovalo MVPEI bilo je desetak", saopštili su podgoričkom dnevniku iz Ministarstva vanjskih poslova.
Prema statistici MVPEI, najčešće su crnogorski državljani činili blaža krivična djela.
"Uglavno se radilo o krivičnim djelima falsifikovanje putne isprave i to u tri slučaja, zatim zloupotre be perioda boravka koji je zabilježen u dva slučajeva, a crnogorski državljani su zakon prekršili i zbog prometa i korišćenja opojnih droga, učestvovanja u saobraćajnim udesima sa teškim posljedicama, kao i lakšim i težim krivičnim djelima krađe", saopšteno je podgoričkom dnevniku iz MVPE.
Prema propisima, diplomatsko-konzularno predstavništvo Crne Gore duž no je pružiti zaštitu i pomoć crnogorskom državljaninu lišenom slobode u državi prijema. Ova pomoć i zaštita ispoljavaju se bilo u sprečavanju diskriminacije u postupanju prema uhapšenom crnogorskom državljaninu, bilo u obezbjeđivanju uslova koji osobi lišenoj slobode omogućavaju zakonit postupak i postupanje, navodi list.
Pružanje pomoći i zaštite u slučaju lišavanja slobode i izdržavanju kazne zatvora vrše članovi diplomatskog ili konzularnog osoblja u skladu sa Bečkom konvencijom o diplomatskim odnosima.
"Ukoliko se dotično lice obratilo za pomoć našoj ambasadi, pomoć se pruža u onoj mjeri koju naznači samo lice u svom obraćanju ambasadi ili u mjeri koja je usaglašena sa njegovim braniocem. U najvećem broju slučajeva pomoć se sastoji u periodičnom obilaženju pritvorenika, provjeravanju uslova obezbijeđenih toj osobi u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom i međunarodnim normama. U nekim slučajevima, kada to zatraži sam pritvorenik i kada postoje bilateralni sporazumi o izdržavanju dijela ili ostataka kazne u zemlji porijekla, omogućava mu se da što prije bude transferisan u zemlju porijekla", saopštili su iz MVPEI.