Država nije ispunila obavezu prema Javnom servisu, kazao je direktor Rade Vojvodić, podsjećajući da je dužna da obezbijedi održivost te medijske kuće.
Na sjednici novoizabranog Savjeta Radio Televizije Crne Gore (RTCG) usvojen je Izvještaj o finansijskom poslovanju RTCG za prvih šest mjeseci ove godine, a članovi su se složili da su neophodne izmjene Zakona o finansiranju Javnog servisa kako bi se obezbijedila njegova finansijska održivost.
Za Izvještaj je glasalo šest, dok je jedan član Savjeta bio protiv.
Iz menadžmenta RTCG su podsjetili da se Vlada Crne Gore Zakonom o budžetu za 2014. obavezala da obezbijedi 2,4 miliona EUR za Javni servis, što je učinjeno i prošle godine, a omogućilo bi poslovanje te medijske kiće u plusu.
Vojvodić je objasnio da je prepreka realizaciji tog prihoda tehničke prirode i da je zato neophodno usvajanje izmjena Zakona o finansiranju Javnog servisa.
Prema njegovim riječima država je dužna da osigura održivost Javnog servisa.
„Mi smo uradili maksimalno iz postojećih kapaciteta. Pitanje je šta je uradila država, a šta Skupština?“, poručio je Vojvodić.
On je naveo da bi, realizacijom tog prihoda, ne samo bila ispeglana razlika koja postoji u prihodima i rashodima Javnog servisa, već bi prvi put on poslovao u plusu.
On je ukazao na aktuelno gašenje medija u Crnoj Gori i finansijske probleme sa kojima se suočavaju, ocjenjujući da će, ukoliko se tako nastavi, jedine televizijske kuće u Crnoj Gori biti Pink i Prva, koje izvorno nijesu iz Crne Gore.
„To je moja analiza i pitam se da li je to zapravo strategija države“, naveo je Vojvodić.
Zamjenica generalnog direktora RTCG Vanja Šćekić predstavila je finansijski Izvještaj i kazala da su prihodi RTCG povećani za osam odsto u odnosu na prethodnu godinu.
Ona je objasnila da su prihodi iz budžeta koje obezbjeđuje Ministarstvo kulture uvećani u odnosu na prethodnu, kao i sopstveni koje, između ostalih, čine marketinški.
Donacija opreme preko mađunarodnih IPA programa čini sastavni dio prihoda RTCG, navela je Šćekić.
Ona je kazala da vanredni prihodi nijesu realizovani ove godine pa su zbog toga ukupni prihodi manji za 11 u odnosu na prošlu godinu, odnosno 17 odsto u odnosu na planirano.
Šćekić je kazala da kada se uporede ukupni prihodi i rashodi, postoji negativna razlika od 2,4 na godišnjem, odnosno 1,2 miliona EUR na šestomjesečnom nivou, a ta razlika je, kako je objasnila, posljedica toga što nijesu realizovani vanredni prihodi.
Ona je ukazala na to da je Zakonom o budžetu Vlada preuzela obavezu isplate tog iznosa, „tako da očekujemo da će se do kraja godine to realizovati“.
Prema njenim riječima, sopstveni prihodi su veći u odnosu na prethodnu godinu, uglavnom zahvaljujući marketinškim sadržajima koji su veći za 21 odsto.
Troškovi u prvih šest mjeseci ove godine, kako je navela, veći su u odnosu na prošlu godinu.
Na sjednici je raspravljano i o ukidanju pojedinih programskoh sadržaja kao jedne od opcija za eliminsanje razlikei manjka novca koji postoje.
Za ukidanje programskih sadržaja založio se Goran Đurović, koji smatra da zbog manjka novca i mogućnosti da Vlada ne obezbijedi 2,4 miliona EUR treba pronaći i drugo rješenje.
Prema njegovim riječima, trebalo bi ukinuti programske sadržaje koji bi bili najslabije ocijenjeni.
Većina članova Savjeta bila je protiv smanjenja i ukidanja programa, jer bi to za za posljedicu moglo imati manju gledanost i manje novca za marketing.
Za Izvještaj je glasalo šest, dok je jedan član Savjeta bio protiv.
Iz menadžmenta RTCG su podsjetili da se Vlada Crne Gore Zakonom o budžetu za 2014. obavezala da obezbijedi 2,4 miliona EUR za Javni servis, što je učinjeno i prošle godine, a omogućilo bi poslovanje te medijske kiće u plusu.
Vojvodić je objasnio da je prepreka realizaciji tog prihoda tehničke prirode i da je zato neophodno usvajanje izmjena Zakona o finansiranju Javnog servisa.
Prema njegovim riječima država je dužna da osigura održivost Javnog servisa.
„Mi smo uradili maksimalno iz postojećih kapaciteta. Pitanje je šta je uradila država, a šta Skupština?“, poručio je Vojvodić.
On je naveo da bi, realizacijom tog prihoda, ne samo bila ispeglana razlika koja postoji u prihodima i rashodima Javnog servisa, već bi prvi put on poslovao u plusu.
On je ukazao na aktuelno gašenje medija u Crnoj Gori i finansijske probleme sa kojima se suočavaju, ocjenjujući da će, ukoliko se tako nastavi, jedine televizijske kuće u Crnoj Gori biti Pink i Prva, koje izvorno nijesu iz Crne Gore.
„To je moja analiza i pitam se da li je to zapravo strategija države“, naveo je Vojvodić.
Zamjenica generalnog direktora RTCG Vanja Šćekić predstavila je finansijski Izvještaj i kazala da su prihodi RTCG povećani za osam odsto u odnosu na prethodnu godinu.
Ona je objasnila da su prihodi iz budžeta koje obezbjeđuje Ministarstvo kulture uvećani u odnosu na prethodnu, kao i sopstveni koje, između ostalih, čine marketinški.
Donacija opreme preko mađunarodnih IPA programa čini sastavni dio prihoda RTCG, navela je Šćekić.
Ona je kazala da vanredni prihodi nijesu realizovani ove godine pa su zbog toga ukupni prihodi manji za 11 u odnosu na prošlu godinu, odnosno 17 odsto u odnosu na planirano.
Šćekić je kazala da kada se uporede ukupni prihodi i rashodi, postoji negativna razlika od 2,4 na godišnjem, odnosno 1,2 miliona EUR na šestomjesečnom nivou, a ta razlika je, kako je objasnila, posljedica toga što nijesu realizovani vanredni prihodi.
Ona je ukazala na to da je Zakonom o budžetu Vlada preuzela obavezu isplate tog iznosa, „tako da očekujemo da će se do kraja godine to realizovati“.
Prema njenim riječima, sopstveni prihodi su veći u odnosu na prethodnu godinu, uglavnom zahvaljujući marketinškim sadržajima koji su veći za 21 odsto.
Troškovi u prvih šest mjeseci ove godine, kako je navela, veći su u odnosu na prošlu godinu.
Na sjednici je raspravljano i o ukidanju pojedinih programskoh sadržaja kao jedne od opcija za eliminsanje razlikei manjka novca koji postoje.
Za ukidanje programskih sadržaja založio se Goran Đurović, koji smatra da zbog manjka novca i mogućnosti da Vlada ne obezbijedi 2,4 miliona EUR treba pronaći i drugo rješenje.
Prema njegovim riječima, trebalo bi ukinuti programske sadržaje koji bi bili najslabije ocijenjeni.
Većina članova Savjeta bila je protiv smanjenja i ukidanja programa, jer bi to za za posljedicu moglo imati manju gledanost i manje novca za marketing.