Ustavni sud mora jačati svoje kapacitete radi pune realizacije propisanih nadležnosti, a ustavna žalba mora postati djelotvoran pravni lijek, smatra potpredsjednica Pozitivne Crne Gore, Azra Jasavić.
„Mi kao društvo moramo učiniti sve da ustavna žalba postane djelotvorni pravni lijek, jer je Ustavni sud poslednja linija odbrane ličnih prava i sloboda građana, pred obraćanje Evropskom sudu za ljudska prava“, kazala je Jasavić.
Prema njenim riječima, Ustavni sud ima širok krug nadležnosti koje se odnose na sve tri grane vlasti, kao i predsjednika Crne Gore, pri čemu niko do sada nije, bez obzira na često neslaganje sa tim odlukama, sporio nadležnosti tog suda.
„Pravno je neodrživo ’solomonsko rješenje’ Ministarstva pravde u Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Ustavnom sudu, da taj sud samo konstatuje povredu ljudskih prava, na osnovu koje će se ponoviti sudski postupak“, navela je Jasavić u izjavi dostavljenoj agenciji MINA.
To, kako je pojasnila, iz razloga što je nemoguće ponavljati postupak u pravosnažno presuđenim stvarima, i to zbog prigovora res judicata (presuđene stvari) u parničnim i načela ne bis in idem (istom licu se ne može dva puta suditi za isto krivično delo) u krivičnim predmetima.
„Ustavni sud se ne može upuštati u ispitivanje svih pravnih nedostataka sudskih odluka, već se ograničava samo na povredu ustavnih prava i sloboda, i logično je da Ustavni sud u postupku po ustavnoj žalbi ukida odluke kojima je povrijeđeno ljudsko pravo i sloboda“, smatra Jasavić.
To je, pojasnila je ona, jedini uslov da se u tim predmetima ponovo sudi.
„Imajući u vidu činjenicu da se pred domaćim sudovima redovno krše osnovna prava i slobode građana koje jamči Ustav, Ustavni sud mora jačati svoje kapacitete, radi pune realizacije Ustavom i zakonom propisanih nadležnosti“, zaključila je Jasavić.
Prema njenim riječima, Ustavni sud ima širok krug nadležnosti koje se odnose na sve tri grane vlasti, kao i predsjednika Crne Gore, pri čemu niko do sada nije, bez obzira na često neslaganje sa tim odlukama, sporio nadležnosti tog suda.
„Pravno je neodrživo ’solomonsko rješenje’ Ministarstva pravde u Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Ustavnom sudu, da taj sud samo konstatuje povredu ljudskih prava, na osnovu koje će se ponoviti sudski postupak“, navela je Jasavić u izjavi dostavljenoj agenciji MINA.
To, kako je pojasnila, iz razloga što je nemoguće ponavljati postupak u pravosnažno presuđenim stvarima, i to zbog prigovora res judicata (presuđene stvari) u parničnim i načela ne bis in idem (istom licu se ne može dva puta suditi za isto krivično delo) u krivičnim predmetima.
„Ustavni sud se ne može upuštati u ispitivanje svih pravnih nedostataka sudskih odluka, već se ograničava samo na povredu ustavnih prava i sloboda, i logično je da Ustavni sud u postupku po ustavnoj žalbi ukida odluke kojima je povrijeđeno ljudsko pravo i sloboda“, smatra Jasavić.
To je, pojasnila je ona, jedini uslov da se u tim predmetima ponovo sudi.
„Imajući u vidu činjenicu da se pred domaćim sudovima redovno krše osnovna prava i slobode građana koje jamči Ustav, Ustavni sud mora jačati svoje kapacitete, radi pune realizacije Ustavom i zakonom propisanih nadležnosti“, zaključila je Jasavić.