Državni organi i ukupno društvo moraju biti efikasniji u vezi sa pitanjem ekstremnih vehabijskih grupa u Crnoj Gori, smatra predjsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu Mevludin Nuhodžić.
“U akciju protiv radikalnog vehabizma neophodno je da se uključi više činilaca – porodica, vjerska zajednica, škola, mediji, dakle najšire društvo. I tako će se najefikasnije smanjiti mogućnost uticaja vjerskog ekstremizma kod mladih ljudi, a on uglavnom kod njih nalazi najbolje uporište”, rekao je Nuhodžić agenciji MINA.
On je kazao da će Odbor razmatrajući redovni Izvještaj o radu Agencije za nacionalnu bezbjednost za prošlu godinu na sjednici 29.septembar, u okviru posebnog dijela o vjerskom ekstremizmu razmatrai i pitanje ekstremnih vehabijskih grupa u Crnoj Gori, a povodom ratnih događaja u Siriji i Iraku, hapšenja radikalnih Vehabija na Kosovu i u Bosni.
Nuhodžić je objasnio da će Odbor razmatrati Izvještaj kako bi dobio odgovor na pitanja o aktivnostima ovih grupa na vrbovanju ljudi i odlazaka na ratišta u Siriji i Iraku i njihovom povezanošću sa radikalnim grupama u regionu, kao i bezbjedonosnim rizicima njihovog djelovanja po Crnu Goru.
"Državni organi moraju biti efikasni u svom djelovanju kada je u pitanju ovaj radikalizam”, rekao je Nuhodžić.
Upitan da prokomentariše činjenicu da se ponovo otvara pitanje teritorijalne autonomije Sandzaka, Nuhodžić je rekao da tu ideju doživljava kao nacionalni romantizam i da je siguran sam da ta priča nema prođu u Crnoj Gori kada su u pitanju Bošnjaci i Muslimani.
On je ocijenio da su Bošnjaci i Muslimani potvrdili posvećenost Crnoj Gori kao matičnoj državi glasajući u gotovo apsolutnom broju za njenu nezavisnost.
Nuhodžić smatra da i danas, bez obzira na političku opredijeljenost Muslimana i Bosnjaka, ta ideja nema njihovu podršku, iako je nuđena od jednog broja intelektaulaca i političkih mislećih Bošnjaka kao alternativa referendumu, ali nije dobila podršku u Crnoj Gori
“Oni su se opredijelili za gradjansku Crnu Goru koja je i Ustavom definisana kao takva, a Muslimani i Bosnjaci kao narod u građanskoj i demokratskoj Crnoj Gori i zato oni ne vide potrebu za novom teritorijalnom organizacijom i pozicioniranjem”, rekao je Nuhodžić.
On je istakao da su granice između Srbije, Crne Gore i Bosne, kao međunarodno priznatih drzava otvorene i nijesu problem za protok robe, ljudi, kapitala,odnosno uspješnim prekograničnim saradnjama.
Na pitanje kako vidi poziciju Islamske zajednice u tom kontekstu, Nuhodžić je rekao da je ta vjerska zajednica u Crnoj Gori organizacija svih pripadnika islamske vjere i da njoj pripadaju islamski odbori u svim gradovima.
“To prepoznaju vjernici u u cijeloj Crnoj Gori i žele Islamsku zajednicu u Crnoj Gori, kao njihovoj državi, kao jedinstven organizacioni oblik svih pripadnika islamske vjere i ona uspjesno obavlja tu funkciju i ne vidim nikakvu potrebu za nekim paralelnim, institucionalnim okvirom van Crne Gore”, poručio je Nuhodžić.
On je istakao da se odnos između nacionalnog romantizma i vjerskog ekstremizma, na ovim prostorima često puta potvrdio i funkcionisao po principu spojenih sudova.
“Posljedice takvih djelovanja na prostoru Balkana su cesto bill ratovi i sukobi koji su dovodili, na zalost, do nacionalnih i vjerskih ciscenja. To iskustvo treba uvijek da nas opominje, da nam se takva proslost nikada vise ne desi”, rekao je Nuhodžić.
On je poručio da vjerujeda nacionalni romantizam i vjerski ekstremizam nece nikada vise imati snage na ovim prostorima da dovedu do takvih posljedica.
“Ne treba ih podcjenjivati, na njih se mora primjereno reagovati državnom i društvenom akcijom”, zaključio je Nuhodžić.