Izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda za sedam mjeseci ove godine iznosio je 46,7 miliona eura i bio je 54,4 odsto veći u odnosu na isti period prošle, dok je uvoz porastao 3,4 odsto na 269,54 miliona eura.
Iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja saopštili su da je izvoz u periodu od januara do kraja jula porastao za 16,5 miliona eura, a uvoz za 8,9 miliona.
„Značajno je povećano učešće poljoprivrednih proizvoda u ukupnoj spoljno-trgovinskoj razmjeni, a posebno u izvozu, gdje čine 26,6 odsto. Povećana je i pokrivenost uvoza izvozom“, navodi se u saopštenju.
Iz Ministarstva su podsjetili da je, u prethodne četiri godine, pokrivenost uvoza izvozom bila ispod 12 odsto, dok je za sedam mjeseci ove godine iznosila 17,3 odsto.
„Ukupna razmjena poljoprivrednih proizvoda veća je 8,7 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Glavni partneri, kako u uvozu, tako i u izvozu, i dalje su zemlje potpisnice Centralno-evropskog sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA) i EU", kazali su Ministarstva.
Oni su dodali da ukupna vrijednost izvoza za sedam mjeseci iznosila 46,7 miliona eura i da je približno jednaka izvozu za prvih devet mjeseci prošle godine.
“Vrijednost izvoza u julu iznosila je 12,9 miliona eura. Ostvaren je značajniji rast izvoza vina 21,6 odsto, prerađevina od mesa 21 odsto i piva 3,6 odsto, dok je, u odnosu na isti period prošle godine, ostvaren pad izvoza voća i povrća, prije svega paradajza i krompira 46,7 odsto, duvana i prerađevina od duvana 34 odsto i ostalih alkoholnih pića 48 odsto”, navodi se u saopštenju.
Među proizvodima koji se uvoze i dalje dominiraju svježe svinjsko meso, gazirana bezalkoholna pića, trajno mlijeko i mliječni proizvodi, proizvodi na bazi žitarica, proizvodi mlinske industrije i takozvani razni proizvodi za ishranu.
“U strukturi proizvoda kod kojih je došlo do smanjenja, odnosno povećanja, uvoza u poređenju sa prethodnim godinama, uočljiv je pad uvoza živih životinja, mlijeka i mliječnih proizvoda, gaziranih bezalkoholnih pića i proizvoda od duvana“, rekli su iz Ministarstva.
Na rast uvoza za sedam mjeseci ove godine u odnosu na isti period prošle, uticao je rast uvoza svježeg svinjskog i pilećeg mesa, čija je proizvodnja u Crnoj Gori nedovoljna da zadovolji potrebe domaćeg tržišta i posebno mesne industrije koja je posljednjih godina u ekspanziji.
“Svježe svinjsko meso najvećim dijelom uvozi se kao sirovina za potrebe prerađivačkog sektora koji, istovremeno, bilježi značajan rast izvoza”, kazali su iz Ministarstva.
Značajno je, kako su naveli, porastao uvoza živog drveća, vina, piva i takozvanih raznih proizvoda za ishranu gdje spadaju razni sosovi, sladoledi, koncentrati za upotrebu u domaćinstvima i voće i povrće.
“Kod voća povećanje se najvećim dijelom odnosi na agrume i banane, a kod povrća na paradajz, krompir, paprika”, zaključili su iz Ministarstva.
„Značajno je povećano učešće poljoprivrednih proizvoda u ukupnoj spoljno-trgovinskoj razmjeni, a posebno u izvozu, gdje čine 26,6 odsto. Povećana je i pokrivenost uvoza izvozom“, navodi se u saopštenju.
Iz Ministarstva su podsjetili da je, u prethodne četiri godine, pokrivenost uvoza izvozom bila ispod 12 odsto, dok je za sedam mjeseci ove godine iznosila 17,3 odsto.
„Ukupna razmjena poljoprivrednih proizvoda veća je 8,7 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Glavni partneri, kako u uvozu, tako i u izvozu, i dalje su zemlje potpisnice Centralno-evropskog sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA) i EU", kazali su Ministarstva.
Oni su dodali da ukupna vrijednost izvoza za sedam mjeseci iznosila 46,7 miliona eura i da je približno jednaka izvozu za prvih devet mjeseci prošle godine.
“Vrijednost izvoza u julu iznosila je 12,9 miliona eura. Ostvaren je značajniji rast izvoza vina 21,6 odsto, prerađevina od mesa 21 odsto i piva 3,6 odsto, dok je, u odnosu na isti period prošle godine, ostvaren pad izvoza voća i povrća, prije svega paradajza i krompira 46,7 odsto, duvana i prerađevina od duvana 34 odsto i ostalih alkoholnih pića 48 odsto”, navodi se u saopštenju.
Među proizvodima koji se uvoze i dalje dominiraju svježe svinjsko meso, gazirana bezalkoholna pića, trajno mlijeko i mliječni proizvodi, proizvodi na bazi žitarica, proizvodi mlinske industrije i takozvani razni proizvodi za ishranu.
“U strukturi proizvoda kod kojih je došlo do smanjenja, odnosno povećanja, uvoza u poređenju sa prethodnim godinama, uočljiv je pad uvoza živih životinja, mlijeka i mliječnih proizvoda, gaziranih bezalkoholnih pića i proizvoda od duvana“, rekli su iz Ministarstva.
Na rast uvoza za sedam mjeseci ove godine u odnosu na isti period prošle, uticao je rast uvoza svježeg svinjskog i pilećeg mesa, čija je proizvodnja u Crnoj Gori nedovoljna da zadovolji potrebe domaćeg tržišta i posebno mesne industrije koja je posljednjih godina u ekspanziji.
“Svježe svinjsko meso najvećim dijelom uvozi se kao sirovina za potrebe prerađivačkog sektora koji, istovremeno, bilježi značajan rast izvoza”, kazali su iz Ministarstva.
Značajno je, kako su naveli, porastao uvoza živog drveća, vina, piva i takozvanih raznih proizvoda za ishranu gdje spadaju razni sosovi, sladoledi, koncentrati za upotrebu u domaćinstvima i voće i povrće.
“Kod voća povećanje se najvećim dijelom odnosi na agrume i banane, a kod povrća na paradajz, krompir, paprika”, zaključili su iz Ministarstva.