Naučnici koji su otkrili kosture ”hobita“ u pećini na indonežanskom ostrvu Flores, vjeruju da je u pitanju nova vrsta ljudi, a ne moderni pigmeji.
Naučnici koji su otkrili kosture ”hobita“ u pećini Ling Bua na indonežanskom ostrvu Flores, vjeruju da je u pitanju nova vrsta ljudi, a ne moderni pigmeji, kako se vjerovalo. Procjenjuje se da su ti ljudi bili visoki oko metar i teški do 30 kilograma, a živjeli su na ovom ostrvu prije više od 8.000 godina.
Od otkrivanja fosilnih ostataka ovih sitnih ljudi 2004, vodile su se rasprave da li su te neobične kreature nova vrsta ili mutanti modernih ljudi.
Naučnici koji rade na ovom projektu od 2004. opisali su u časopisu “Nature” novu vrstu ljudi koju su nazvali Homo floresiensis i tvrde da se razlikuje od Homo sapiensa.
Dean Falk, antropolog sa Univerziteta iz Floride, jedan je od onih koji tvrde da je Homo floresiensis jedinstvena vrsta i da pigmeji, ljudi patuljastog rasta, nimalo ne liče na ovaj hobitski narod.
Hobiti su imali mali mozak, veličine mozga tromjesečne bebe, ali skoro normalnu inteligenciju, što je bilo prouzrokovano mutacijama u genetskom kodu proteina pericentrin. U prosjeku hobiti su dostizali visinu od jednog metra, imali su manje anomalije kostiju ruku, asimetričnu lobanju, malu bradu, drugačije zube i ramena nego što ih imaju pigmeji, koji imaju glavu relativno veliku u odnosu na tijelo.
Protivnici ove teze kažu da opisi naroda sličnog hobitima najviše liče na opis ljudi sa genetskim poremećajem. Postoji nekoliko naučnih studija koje potvrđuju da su genetske mutacije povezane sa sitnim rastom, što ukazuje na to da su Homo floresiensis u stvari savremeni ljudi kod kojih se pojavila genetska mutacija proteina pericentrin. Naime, na malim zabačenim ostrvima, kao što je Flores, česte su nasljedne bolesti usljed stvaranja potomstva među ljudima koji su u bliskom srodstvu.
Rijetka bolest čije su posljedice mali mozak i sitno tijelo prouzrokovana je mutacijama u genetskom kodu proteina pericentrin. Pericentrin pomaže odvajanju hromozoma tokom ćelijske deobe, koja je potrebna za rast, i kada dođe do mutacije cijelo tijelo usporeno raste zbog ovog defekta.
Na visinu čovjeka utiče naslijeđeni DNK i kombinacija zdravstvenih faktora i sredine u kojoj se odrasta. Zato prosječna visina varira od kontinenta do kontinenta, odnosno od jedne do druge etničke grupe.
(MONDO)