Svjetska ekonomska kriza, koja žestoko "drma" i SAD, navodi sve više ljudi u ovoj zemlji da počnu da se ponovo, bave uzgajanjem voća i povrća
Svjetska ekonomska kriza, koja žestoko "drma" i najbogatiju zemlju svijeta, Sjedinjene Američke Džave, navodi sve više ljudi u ovoj zemlji da počnu da se ponovo, kao nekad, bave uzgajanjem voća i povrća u svojim baštama.
Jedan od novopečenih poljoprivrednika je i gospođa Alison Baum iz San Antonija u Teksasu, koja se nada da će sopstvenom proizvodnjom uštedjeti nešto para, ali i - što je još važnije - hraniti se mnogo kvalitetnije.
Ona je jedna od mnogih Amerikanki i Amerikanaca koji su počeli da u svom dvorištu gaje voće i povrće ne bi li jeftinije došli do hrane - i to one boljeg kvaliteta nego što im se nudi u lokalnim hipemarketima.
Pored toga, većina ljudi se u kriznim vremenima osjeća sigurnije ako uspije sebi da obezbijedi hranu.
"Ova recesija me je natjerala da malo razmislim pa sam tako došla do zakjlučka da je, u slučaju da stvari pođu naopako kao što je bilo u Velikoj depresiji (1929-1933), mnogo bolje da čovjek sam proizvodi svoju hranu", izjavila je Baum Rojtersu, dodajući da će uskoro početi da gaji i piliće.
"Oduvjek sam mislila da je veoma važno jesti organsku hranu, ali ona je veoma skupa. Zato sam pomislila da bi bilo dobro da počnem da je sama uzgajam i prijatno sam iznenađena. Mnogo je lakše doći do hrane nego što sam mislila", dodaje ona.
Alison je u svom malom dvorištu posadila nekoliko voćki, začinsko bilje i povrće - paprike i peršun.
Ovaj fenomem prati i povećana prodaja sjemena, za šta su Amerikanci lani potrošili 2,5 milijardi dolara. Ove godine, ta brojka će sigurno biti veća jer, prema podacima do kojih je došla kompanija "Haris interaktiv", 43 miliona domaćinstava u SAD planiraju da u ove godine uzgajaju voće, povrće, bobičasto voće i začinsko bilje. To je za sedam miliona, ili 19 odsto, više nego 2008.
Trećina ispitanika je izjavila da planira da se lati motike kako bi u vrijeme recesije došla do što zdravije hrane i uštedjela nešto para.
Polovina ispitanika je izjavila da želi da samostalno uzgaja hranu zato što je sigurna da je ta hrana sigurna i zdrava i da tu ne može biti slučajeva poput onoga sa salmonelom u buteru od kikirikija, koji se dogodio ovih dana.
I prva dama SAD, Mišel Obama, sledi trend. Ona je ovih dana odredila parcelu u južnom dijelu dvorišta Bijele kuće gdje želi da zasadi baštu da bi svojoj djeci i gostima obezbijedila svježu i zdravu hranu.
Pejton Tamburo, glumica iz Njujorka, preselila se prije 10 godina u Arizonu i otvorila kafić i prodavnicu, a počela je i da uzgaja povrće.
Ona je svoj hobi pretvorila u biznis prodajući organsku hranu poput svježeg bosiljka u svom kafiću u malom gradu Bizbiju, na jugu Arizone.
Ona smatra da će joj to što je počela kao hobi pružiti izvjesnu sigurnost tokom recesije.
"Ako imaš kuću i zemlju, bićeš u stanju da se prehraniš", ističe Tamburo.
Veliki broj ljudi se odlučuje da zasadi baštu ne samo iz ekonomskih razloga, već i da bi došli do zdrave hrane bez pesticida i hemikalija.
"Smatram da postoji veza između očuvanja životne sredine i biopoljoprivrede", izjavila je Elen Gorman, koja se, takođe, ove godine po prvi put odlučila za uzgoj voća i povrća u dvorištu.
(Tanjug)