Legenda kaže da je egipatska kraljica Kleopatra kožu negovala kupkama od magarećeg mlijeka.
Ovaj rijetki ugođaj izabranici svog srca prirediće pobjednik aukcije koja je u subotu raspisana u prirodnom rezervatu Zasavica kod Sremske Mitrovice.
Na neobičnoj manifestaciji javnom mužom nekoliko desetina magarica prikupljeno je 70 litara mlijeka koje će biti ponuđeno na prodaju po početnoj cijeni od 5.000 evra.
"Privilegiju da svoju draganu okupa magarećim mlekom imaće samo jedan džentlmen. Jer, ovo radimo sad i nikad više", naglašava Slobodan Simić, upravnik Zasavice u čijem se sastavu nalazi jedina farma magaraca u jugoistočnoj Evropi.
Ubuduće će se magareće mlijeko iz Zasavice koristiti za spravljanje sapuna i krema za lice po francuskom i likera po belgijskom receptu. Posjetioci su mogli da vide prve primjerke ovih proizvoda, da probaju liker, ali i odličnu kobasicu od magarećeg mesa koje je vrlo slično telećem.
Kobasice su pravljene po recepturi iz Italije gdje živi čak 14 vrsta magaraca, za razliku od Srbije u kojoj obitava samo ovaj naš – balkanski magarac (Equus asinus asinus).
Uz magareće, tu su i drugi zasavički specijaliteti – slanina i kobasica od mangulice, sudžuk od podolca (stara vrsta govečeta), guščji paprikaš, riba pečena na talandari i čuveno prase mangulice, tri puta skuplje od običnog i znatno masnije, ali, kažu, neuporedivo ukusnije.
Rezervat Zasavica najveća je banka starih rasa genetičkih resursa Srbije.
O čudima prirode na 1.800 hektara smještenih u 33 kilometara dugim meandrima Save i rukavcima Drine TV kanal „Nacionalna geografija“ dva puta mjesečno emituje specijalnu emisiju. Svoj dom ovdje su našle 23 vrste ribe, retka rječna meduza, ašov žaba, više od 250 vrsta algi, preko 180 vrsta ptica, tridesetak vrsta sisara.
A do pre petnaest godina za Zasavicu nisu čuli čak ni ljudi u Sremskoj Mitrovici. I da se te 1995. u obližnjem selu Slobodan Simić nije zapio kod strica svoje druge bivše žene i mamuran odšetao do močvare od koje su seljaci decenijama zazirali, o magarećem mlijeku mogli bismo samo da sanjamo. Ali tadašnji poslanik Nove demokratije u saveznom parlamentu iskoristio je svoj uticaj i vlast je ubrzo Zasavicu proglasila za prirodno dobro od izuzetnog značaja, a staranje o njoj poverila Pokretu gorana Sremske Mitrovice, čiji je Simić predsjednik.
I tako od 1996. otpočinje projekat uzgajanja autohtonih vrsta životinja u Srbiji. Poslije mangulice, balkanske koze, bosanske buše, golovratih kokoši i drugih zaboravljenih rasa, u Zasavicu stigoše i magarci. Od švercera iz Sandžaka i s juga Srbije magarice su kupovane za 150 evra, a zahvaljujući aktivnim mužjacima Đuri i Paji, u čije smo se „prolećno ludilo“ na licu mesta uverili, krdo je za par godina naraslo na preko sto grla.
"Naš cilj je da od srpskog magarca napravimo novi brend. Konkursom za prodaju 70 litara magarećeg mlijeka, koliko je dovoljno da se napuni kada za jedno kupanje, želimo da skrenemo pažnju na činjenicu da na našim fakultetima za poljoprivredu i veterinu ne postoje nikakva naučna saznanja o srpskom magarcu. Cijena je visoka jer magarice daju malo mlijeka, svega 20 litara godišnje. Za samo jedno Kleopatrino kupanje njeni su podanici morali da pomuzu čak 300 magarica", kaže Slobodan Simić, dodajući da će, ukoliko bude više učesnika, svaki licitacioni „korak“ biti skuplji za 500 evra.
Sudeći po prvim reakcijama, borba će biti žestoka, a za kupanje u magarećem mlijeku, koje će po svemu sudeći koštati i više od 5.000 evra, za sada su veći interes pokazale estradne umetnice nego „džentlmeni“.
Inače, ceo prihod od aukcije namenjen je za opremanje kampa kapaciteta 50 mjesta, a u tu svrhu krčenje šume na prilazu rezervatu već je počelo.
I tako, dok je ljudi, biće i magaraca. Ne kao u Mesopotamiji gdje su ove životinje poštovane poput božanstva. Ali ni u onom pogrdnom smislu u kom najčešće izgovaramo ime ovih dugouhih kopitara. Jer, iako su spori i samo u izuzetnim slučajevima mogu dostići brzinu od 50 kilometara na čas, magarci, suprotno predrasudama, nisu ni brzopleti, a još manje su lijenji. Opez, istrajnost i skromnost, kada je riječ o hrani i uslovima života – dovoljna im je nadstrešnica i malo sijena – samo su neke od magarećih osobina koje nam ne bi bile na odmet. I koje bi nam značile i više od aranžmana sa MMF-om.
Kad bismo umjeli tako da živimo, možda bismo jednoga dana ostvarili i Napoleonovu zamisao:
„Više vredi vojska magaraca koju predvodi lav nego vojska lavova koju predvodi magarac.“
Magareće mlijeko ima 60 puta više C-vitamina od kravljeg i najsličnije je ljudskom mlijeku. Čuva se smrznuto, a pije se sirovo, bez kuvanja jer nema nijednu bakteriju. U sebi sadrži antialergene koji ljekovito djeluju na astmu i bronhitis, a koristi se i kao afrodizijak. Slobodan Simić kaže da svaki dan popije 100 grama.
(MONDO)