Komisija za primjenu programa zaštite svjedoka, umjesto tri, imaće pet članova, predviđeno je izmjenama Zakona, koji će razmatrati parlament, na sjednici koja počinje sjutra.
Predloženo je da se Komisija “pojača” sa još dva člana – direktorom Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija (ZIKS) i psihologom.
“Zbog mogućeg uključivanja svjedoka saradnika, u program zaštite svjedoka, koji se nalazi u zatvoru, predlaže se da se u sastav Komisije uključi direktor ZIKS-a, a mišljenje psihologa se pokazalo kao veoma profesionalna i korisna vrijednost”, kaže se u obrazloženju.
Predviđeno je da je radi postizanja kvoruma Komisije neophodno prisustvo svih pet članova, odnosno njihovih zamjenika.
“Predlaže se kvalifikovana većina za donošenje odluke o primjeni najoštrije mjere zaštite – promjene identiteta. Matrijalni troškovi odluke i nepovratne posljedice koje ona može donijeti, opravdavaju dodatne potrebe”, navodi se u predloženom Zakonu.
Predviđeno je da, pošto se programi zaštite svjedoka mogu primijeniti na svjedoke i svjedoka saradnika, zakon pravi razliku između ova dva lica.
“Termin svjedok saradnik biće uključen u zakon na osnovu definicije koja već postoji u Zakoniku o krivičnom postupku”.
Novim zakonom predloženo je da se Jedinici za zaštiti svjedoka dostavljaju svi potrebni podaci za rad.
Na osnovu zahtjeva VDT, Jedinica za zaštitu može odlučiti o primjeni i vrsti hitnih mjera zaštite, dok Komisija ne donese odluku o prijemu u program zaštite.
“U cilju procjene ove mogućnosti, neophodno je da Jedinica za zaštitu dobije sve relevantne informacije i detalje koje državni tužilac posjeduje u vezi svjedoka i njegovih informacija”, kaže se u obrazloženju.
Novim Zakonom predviđene su i novine u odnosu na Sporazum o primjeni programa zaštite.
Navodi se da je, zbog bezbjednosti, od ključnog značaja da je taj dokument napravljen u jednom porimjerku i da se čuva u Jedinici za zaštiti.
“U suprotnom, izgubljen ili zloupotrijebljen Sporazum može ugroziti čitav Program zaštite. Predlaže se i bezbjedonosna odredba koja zabranjuje zaštićenim licima da tuže Jedinicu i njene zaposlene za bilo koje akcije i neuspjehe u izvršavanju obaveza koje proizilaze iz Sporazuma”, kaže se u Zakonu.
Predloženo je brisanje odredbe koja je onemogućavala prekid programa zaštite na štetu zaštićenog lica, jer po ulasku u taj program, to lice dobija određene obaveze.
“U slučaju da to lice krši, ili se ne ponaša u skladu sa tim obavezama, Jedinici treba omogućiti pravo da prekine program zaštite, čak i ako to može biti na štetu zaštićenog lica”, navodi se u predloženom Zakonu.
Predviđeno je brisanje saglasnosti zaštićenog lica u odnosu na pitanja koja se odnose na njegova statusna i druga prava i obaveze, zato što ulaskom u program zaštite daje pristanak i dobrovoljno potpisuje Sporazum sa Jedinicom za zaštitu.