Status ekonomski stabilnih regiona u Rusiji u poslednja dva mjeseca izgubili su glavni grad Moskva i Sankt Peterburg
Status ekonomski stabilnih regiona u Rusiji u poslednja dva mjeseca izgubili su glavni grad Moskva i Sankt Peterburg. Polovina ruskih gradova osjeća značajne posledice ekonomske krize.
Ruski ministar regionalnog razvoja Vuktor Basargin je ovih dana izjavio da samo u 10 odsto regiona u Rusiji ekonomski pokazatelji "ostaju manje-više na istom nivou" kao početkom godine.
Prema podacima njegovog ministarstva, u januaru je bilo 26 regiona u zemlji koji su bilježili stabilan razvoj, da bi već u februaru broj regiona koji obećavaju bar istu dinamiku bio prepolovljen, pišu "Vedomosti".
Najveći pad u februaru zabeležen je u Moskvi. Osjetno su opali proizvodnja, građevinski radovi, trgovinska razmjena i priliv sredstava u budžet grada a porastao je udio opterećenja zarada kreditima i broj nezaposlenih.
Moskva se tako našla među regionima sa nedovoljnim razvojem.
Naplata po osnovu raznih obaveza u Moskvi je opala za 43 odsto, a glavni grad je uspio da sakupi samo nešto više od trećine planiranog priliva u budžet.
Tri puta je manji obim građevinskih radova, industrijska proizvodnja niža je za trećinu.
Moskovljani kažu da život u glavnom gradu više nije "med i mlijeko" a očigledna je zabrinutost zbog nestabilnosti koja se osjeća na svakom koraku.
Stanje u Moskvi ipak je znatno bolje nego u mnogim drugim regionima Rusije iako je kriza uzela svoj danak i narušila ekonomsku stabilnost, navode u ministarstvu za regionalni razvoj.
U glavnom gradu Rusije trenutno se gradi samo ukoliko su sredstva za projekte obezbjeđena iz budžeta dok su svi projekti privatnih investitora zaustavljeni.
Slično je i u Sankt Peterburgu, gde je značajno opao prihod stanovništva, za 24,1 odsto. U Lenjingradskoj oblasti se bilježi pad robne razmjene od oko šest do čak 15 odsto, u Moskovskoj oblasti velika je zaduženost države i lokalne samouprave.
Najviše su krizu ipak osjetili mali gradovi i manji regioni.
Kriza se vidi svuda po prepoznatljivom scenariju: najprije opadnu porudžbine i tenderi za razne projekte, a zatim slijedi pad proizvodnje.
Ruske vlasti namjeravaju da ove godine izdvoje za borbu protiv ekonomske krize oko 66 milijardi evra. Oko polovina tog iznosa biće sredstva iz državnog bužeta, a ostatak se odnosi na poreske olakšice, zajmove centralne banke i ostale izvore.
Premijer Vladimir Putin je u ponedjeljak u državnoj Dumi rekao da se situacija u ruskoj ekonomiji, uopšte uzev, ne razlikuje od svjetske, gdje raste nezaposlenost i opada društveni prozivod.
"Negdje nam je bolje, negdje gore. Ali, u cjelini, situacija u našoj ekonomiji se principijelno ne razlikuje od svjetskih tendencija", rekao je Putin.
Prema njegovim riječima, najgori scenario je izbjegnut, ali će bez obzira na to 2009. godina i u Rusiji biti jako teška.
(Beta)