Izvor: MONDO
PODGORICA, 6.12. - Crnoj Gori treba jak sistem koji će je štititi od korupcije, a da bi napredovala dalje ka EU prvo moramo vidjeti konkretne rezultate na sprovođenju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju(SSP), izjavio je u intervjuu "Vijestima" Klajv Rambold, v.d. šefa delegacije Evropske komisije(EK) u Podgorici.
Rambold je u Crnu Goru došao prije skoro mjesec dana, a prije toga je službovao u sjedištu EK u Briselu radeći na pridruživanju Poljske, Mađarske, Letonije, Litvanije, Estonije, BiH i Albanije. Rambold je sada otpravnik poslova dok ne bude imenovan stalni šef delegacije na proljeće 2008.
Kako komentarišete najave iz Vlade da će Crna Gora podnijeti zahtjev za članstvo u EU u prvoj polovini 2008.?
Ključno je da ispunjavate obaveza iz SSP-a i Privremenog sporazuma i da uspostavite zadovoljavajući način praćenja njihovog sprovođenja. Da bi napravili dalji napredak ka EU moramo vidjeti konkretne rezultate, a brzina vašeg napretka ka EU zavisi od brzine reforme na terenu. Sve počinje ovdje.
Evropska komisija je napisala u svom Izvještaju za 2007. da u Crnoj Gori nema dovoljno napora za borbu protiv korupcije, organizovanog kriminala i pranje novca.
Mislite li da je razlog za to nedostatak političke volje ili administrativnih kapaciteta?
Što se tiče političke volje, Crna Gora je potpisala SSP.To znači snažnu političku i pravnu obavezu da se vodi borba protiv organizovanog kriminala i korupcije i jača vladavina prava. To je jasna izjava političke volje.
Pratite li konkretne moguće slučajeve korupcije o kojima dobijate informacije iz medija, NVO, političkih partija i što preduzimate nakon toga?
Dobijamo informacije od različitih izvora - vlasti, civilnog sektora, država članica EU i međunarodnih organizacija. Što radimo? Razmotrimo ih i tražimo od vlasti da preduzimaju mjere - nove zakone, nove kapacitete da ih primijene. I pitamo kako možemo mi pomoći da se to uradi na sistemskom nivou. Crnoj Gori treba jak sistem koji će je štititi od korupcije.
Pokret za promjene se ponudio da bude saveznik Evropske komisije kako bi se uspostavila vladavina prava u Crnoj Gori. Da li prihvatate takvu vrstu ponude?
Mi smo saveznici Crne Gore. Vodimo otvoreni dijalog sa vlastima, opozicijom, civilnom društvom... i dobrodošli su nam svi partneri. Sa svima ćemo održavati komunikaciju, s tim što i svi u Crnoj Gori treba da rade zajedno kako bi postigli dogovor o važnim odlukama. Opozicija i vlast treba da rade zajedno, u interesu zemlje, na onome što vodi naprijed.
Što će biti glavni ciljevi i zadaci Delegacije EK u Podgorici u narednih godinu dana?
Trenutno smo mala kancelarija smještena u hotelu, ali za nekoliko mjeseci bićemo prilično velika kancelarija sa 40 zaposlenih i sjedištem u centru grada. Pomagaćemo vlastima da ostvari reforme. Redovno ćemo pratiti progres Crne Gore u ispunjavanju prioritetnih obaveza iz SSP-a i Privremenog sporazuma i izvještavaćemo o tome Brisel. Bićemo veza između Crne Gore i Brisela.
Delegacija ce biti kanal između službenika crnogorskih vlasti i eksperata generalnih direktorata Evropske komisije u Briselu, koji će pomoći prilikom usklađivanja crnogorskog zakonodavstva sa evropskim.
Hoće li preko vas ići i finansijska pomoć EU Crnoj Gori preko IPA programa?
Da. Do kraja 2008. Evropska agencija za rekonstrukciju biće ukinuta i mi ćemo preuzeti odgovornost za svu tu pomoć.
Veoma važan element naše uloge je komunikacija jer je važno obavještavati ne samo vlast i opoziciju, već i civilno društvo i javnost o tome šta se dešava u EU. Proces pretpristupanja je vrlo značajan i Crna Gora i EU imaju odgovornu ulogu u objašnjavanju ovog procesa domaćoj javnosti. Mnogima treba pomoć da shvate što se ustvari događa - koje je obaveze zemlja preuzela, što je potrebno da se ispune i kako proces izgleda.
Koja je razlika između pregovora o SSP-u i pregovora o članstvu u EU, koje trenutno EU vodi, na primjer, sa Hrvatskom?
U obimu. SSP je sporazum o pridruživanju, a ne o članstvu. SSP omogućava slobodnu trgovinu i obavezuje na pravno približavanje crnogorskih zakona zakonima EU u određenim ključnima oblastima. Pregovori o pridruživanju se odnose na cjelokupno zakonodavstvo EU, obuhvaćeno u takozvanom Akiju (Acquis communautaire).
Je li moguće prilagoditi Aki nacionalnim interesima potencijalne nove članice, što su najavljivali neki crnogorski lideri?
To se može tek kada ta zemlja postane članica EU. Samo članice EU mogu mijenjati evropske zakone, ne i zemlje koje se još nisu pridružile.
Ali, o čemu se pregovara ako je Aki nepromjenljiv, osim o vremenskim rokovima u kojima Crna Gora treba da preuzme evropsko pravo?
Čitav Aki ima preko 80.000 stranica i to nijesu samo pregovori o rokovima, već i o kapacitetima zemlje da ispuni obaveze. Ali počnimo sa SSP-om i Privremenim sporazumom koji počinje da se primjenjuje od 1. januara 2008. i kojim se postepeno uspostavlja zona slobodne trgovine između EU i Crne Gore. Crna Gora obavezuje na usklađivanje sa pravom EU u oblastima poreza, carina, prava intelektualne svojine, konkurencije...
Kako gledate na evropsku perspektivu Crne Gore?
Dosta pozitivnih stvari se desilo. U pozadini jasne evropske perspektive zemlje, koja je više puta potvrđena od EU, Crna Gora je u istoj sedmici uspjela da dogovori o ustav i potpiše SSP.
SSP je izuzetno važan korak jer je uspostavio međusobno obavezujući pravni okvir i za Crnu Goru i za EU. Daje nam izuzetnu obostranu mogućnost u smislu trgovine, ali i ozbiljne međusobne obaveze u smislu reformi. Ustav je takođe nevjerovatno važan korak za Crnu Goru i EK očekuje da bude sproveden u skladu sa evropskima standardima.
Da li mislite da bi bilo zdravije za zemlju koja se približava EU kada bi u njoj bilo više euroskeptika jer se gotovo svi ovdje slažu, baš kao u komunizmu, da ne postoji alternativa?
Mislim da je uvijek zdravo u društvu imati raznovrsnost političkih mišljenja. Ali je jasno da je Crna Gora izabrala put ka EU i mi smo tu da pomognemo. Dio našeg posla je da razjasnimo svakome u Crnoj Gori što stoji iza EU integracije.
Rambold je u Crnu Goru došao prije skoro mjesec dana, a prije toga je službovao u sjedištu EK u Briselu radeći na pridruživanju Poljske, Mađarske, Letonije, Litvanije, Estonije, BiH i Albanije. Rambold je sada otpravnik poslova dok ne bude imenovan stalni šef delegacije na proljeće 2008.
Kako komentarišete najave iz Vlade da će Crna Gora podnijeti zahtjev za članstvo u EU u prvoj polovini 2008.?
Ključno je da ispunjavate obaveza iz SSP-a i Privremenog sporazuma i da uspostavite zadovoljavajući način praćenja njihovog sprovođenja. Da bi napravili dalji napredak ka EU moramo vidjeti konkretne rezultate, a brzina vašeg napretka ka EU zavisi od brzine reforme na terenu. Sve počinje ovdje.
Evropska komisija je napisala u svom Izvještaju za 2007. da u Crnoj Gori nema dovoljno napora za borbu protiv korupcije, organizovanog kriminala i pranje novca.
Mislite li da je razlog za to nedostatak političke volje ili administrativnih kapaciteta?
Što se tiče političke volje, Crna Gora je potpisala SSP.To znači snažnu političku i pravnu obavezu da se vodi borba protiv organizovanog kriminala i korupcije i jača vladavina prava. To je jasna izjava političke volje.
Pratite li konkretne moguće slučajeve korupcije o kojima dobijate informacije iz medija, NVO, političkih partija i što preduzimate nakon toga?
Dobijamo informacije od različitih izvora - vlasti, civilnog sektora, država članica EU i međunarodnih organizacija. Što radimo? Razmotrimo ih i tražimo od vlasti da preduzimaju mjere - nove zakone, nove kapacitete da ih primijene. I pitamo kako možemo mi pomoći da se to uradi na sistemskom nivou. Crnoj Gori treba jak sistem koji će je štititi od korupcije.
Pokret za promjene se ponudio da bude saveznik Evropske komisije kako bi se uspostavila vladavina prava u Crnoj Gori. Da li prihvatate takvu vrstu ponude?
Mi smo saveznici Crne Gore. Vodimo otvoreni dijalog sa vlastima, opozicijom, civilnom društvom... i dobrodošli su nam svi partneri. Sa svima ćemo održavati komunikaciju, s tim što i svi u Crnoj Gori treba da rade zajedno kako bi postigli dogovor o važnim odlukama. Opozicija i vlast treba da rade zajedno, u interesu zemlje, na onome što vodi naprijed.
Što će biti glavni ciljevi i zadaci Delegacije EK u Podgorici u narednih godinu dana?
Trenutno smo mala kancelarija smještena u hotelu, ali za nekoliko mjeseci bićemo prilično velika kancelarija sa 40 zaposlenih i sjedištem u centru grada. Pomagaćemo vlastima da ostvari reforme. Redovno ćemo pratiti progres Crne Gore u ispunjavanju prioritetnih obaveza iz SSP-a i Privremenog sporazuma i izvještavaćemo o tome Brisel. Bićemo veza između Crne Gore i Brisela.
Delegacija ce biti kanal između službenika crnogorskih vlasti i eksperata generalnih direktorata Evropske komisije u Briselu, koji će pomoći prilikom usklađivanja crnogorskog zakonodavstva sa evropskim.
Hoće li preko vas ići i finansijska pomoć EU Crnoj Gori preko IPA programa?
Da. Do kraja 2008. Evropska agencija za rekonstrukciju biće ukinuta i mi ćemo preuzeti odgovornost za svu tu pomoć.
Veoma važan element naše uloge je komunikacija jer je važno obavještavati ne samo vlast i opoziciju, već i civilno društvo i javnost o tome šta se dešava u EU. Proces pretpristupanja je vrlo značajan i Crna Gora i EU imaju odgovornu ulogu u objašnjavanju ovog procesa domaćoj javnosti. Mnogima treba pomoć da shvate što se ustvari događa - koje je obaveze zemlja preuzela, što je potrebno da se ispune i kako proces izgleda.
Koja je razlika između pregovora o SSP-u i pregovora o članstvu u EU, koje trenutno EU vodi, na primjer, sa Hrvatskom?
U obimu. SSP je sporazum o pridruživanju, a ne o članstvu. SSP omogućava slobodnu trgovinu i obavezuje na pravno približavanje crnogorskih zakona zakonima EU u određenim ključnima oblastima. Pregovori o pridruživanju se odnose na cjelokupno zakonodavstvo EU, obuhvaćeno u takozvanom Akiju (Acquis communautaire).
Je li moguće prilagoditi Aki nacionalnim interesima potencijalne nove članice, što su najavljivali neki crnogorski lideri?
To se može tek kada ta zemlja postane članica EU. Samo članice EU mogu mijenjati evropske zakone, ne i zemlje koje se još nisu pridružile.
Ali, o čemu se pregovara ako je Aki nepromjenljiv, osim o vremenskim rokovima u kojima Crna Gora treba da preuzme evropsko pravo?
Čitav Aki ima preko 80.000 stranica i to nijesu samo pregovori o rokovima, već i o kapacitetima zemlje da ispuni obaveze. Ali počnimo sa SSP-om i Privremenim sporazumom koji počinje da se primjenjuje od 1. januara 2008. i kojim se postepeno uspostavlja zona slobodne trgovine između EU i Crne Gore. Crna Gora obavezuje na usklađivanje sa pravom EU u oblastima poreza, carina, prava intelektualne svojine, konkurencije...
Kako gledate na evropsku perspektivu Crne Gore?
Dosta pozitivnih stvari se desilo. U pozadini jasne evropske perspektive zemlje, koja je više puta potvrđena od EU, Crna Gora je u istoj sedmici uspjela da dogovori o ustav i potpiše SSP.
SSP je izuzetno važan korak jer je uspostavio međusobno obavezujući pravni okvir i za Crnu Goru i za EU. Daje nam izuzetnu obostranu mogućnost u smislu trgovine, ali i ozbiljne međusobne obaveze u smislu reformi. Ustav je takođe nevjerovatno važan korak za Crnu Goru i EK očekuje da bude sproveden u skladu sa evropskima standardima.
Da li mislite da bi bilo zdravije za zemlju koja se približava EU kada bi u njoj bilo više euroskeptika jer se gotovo svi ovdje slažu, baš kao u komunizmu, da ne postoji alternativa?
Mislim da je uvijek zdravo u društvu imati raznovrsnost političkih mišljenja. Ali je jasno da je Crna Gora izabrala put ka EU i mi smo tu da pomognemo. Dio našeg posla je da razjasnimo svakome u Crnoj Gori što stoji iza EU integracije.
(MONDO)