Članstvo u NATO otvara brojne mogućnosti

Diskusiju na temu Ekonomski i trgovinski aspekti članstva u NATO organizovali su Američka privredna komora i Atlantski savez.

Predsjednik Atlantskog saveza, Savo Kentera, kazao je da privredni sektor mora biti mnogo više uključen u proces evroatlanstskih integracija.

„Mi želimo da vidimo Crnu Goru kao demokratsku, prosperitetnu državu koja će biti privlačna za strane, održive investicije, koje traže sigurnost i bezbjednost“, rekao je Kentera.

Prema njegovim riječima, sigurnost i bezbjednost same po sebe neće doći.

„I najbolji način koji mi vidimo za kreiranje takvog ambijenta je članstvo u NATO savezu“, kazao je Kentera.

On je upozorio da članstvo u NATO neće mnogo značiti ukoliko Crna Gora ne iskoristi sve što joj se bude nudilo.

„Isto je i sa privrednim sektorom i kompanijama u Crnoj Gori, koje moraju biti konkurentne na svjetskom tržištu da bi mogle iskoristiti sve što im se nudi“, smatra Kentera.

Profesor Univerziteta u Ljubljani, Erik Kopač, kazao je da se, što se tiče ekonomskih benefita od članstva Crne Gore u NATO, može govoriti o više direktnih i indirektnih aspekata.

Indirektni su, kako je naveo, sigurnost i stabilnost, koje su značajne za direktne strane investicije.

„Pored toga, članstvo u NATO znači da će Crna Gora imati pristup nekim agencijama NATO-a koje se, na primjer, bave snabdijevanjem oružanih snaga članica Alijanse, kroz koje mogu poslovati“, kazao je Kopač.

On je pojasnio da se ne radi samo o poslovima za namjensku industriju, nego i za preduzeća koja se bave civilnim stvarima.

„Druga stvar je da članstvo u NATO podrazumijeva i obaveze, a jedna od njih je prisustvo u međunarodnim operacijama, i ako je država spretna i ima ekonomsku politiku, poljoprivreda može iskoristiti tu mogućnost“, naveo je Kopač.

On je kazao da je Slovenija, u tom smislu, imala iskustvo u Bosni i Hercegovini i na Kosovu.

Profesor Univerziteta Crne Gore, Gordana Đurović, kazala je da je ono što povezuje evropske i evroatlantske integracije čitav set ekonomskih mogućnosti i demokratskih vrijednosti.

Ona je naglasila da članstvo u NATO, samo po sebi, ne donosi benefite preko noći, niti garantuje da će država iskoristiti te mogućnosti.

„Ali, sama i velika vrijednost je da ih mi dobijamo, prvenstveno kada govorimo o javnim finansijama i o mogućnostima za kompanije“, smatra Đurović.

Ona je pojasnila da je Crna Gora već preuzela obavezu da izdvaja značajna sredstva za reformu odbrambenmog sistema, unaprjeđenje vladavine prava i druge stavke.

„Ti troškovi u budžetu se, članstvom u NATO, na neki način relaksiraju, jer svakako mogu biti manji u sistemu kolektivne bezbjednosti, nego što bi bili da idemo principom neutralnosti“, kazala je Đurović.

Prema njenim riječima, relaksirane javne finansije ostavljaju više prostora za kapitalne investicije.

Đurović je kazala da se povećavaju mogućnosti i za strane investicije i podsticanje izvoza.

„Tako što kroz NATO program za kodifikaciju naših izvoznih proizvoda možemo povećati učešće izvoza u društvenom proizvodu sa sada vrlo skromnih 11 odsto. Ako tome dodamo i udio od usluga, onda taj procenat može biti značajniji, a time i naš trgovinski deficit može biti manji“, pojasnila je ona.

Profesor Kraljevskog koledža u Londonu, Amadeo Votkins /Watkins/, kazao je da ozbiljni biznismeni gledaju dugoročno, ali da je danas jako teško predvidjeti šta se može desiti za pet, deset ili 15 godina.

„Ako pogledate na istok, vidjećete koliko se radikalno promijenila situacija ne samo u Ukrajini, nego kako je ona uticala i na ekonomske odnose u Rusiji, a onda pogledajte šta se dešava u malim baltičkim državama kao što su Estonija i Latvija, i kako biznismeni tamo razmišljaju“, naveo je Votkins.

Prema njegovim riječima, slična se paralela može napraviti i za Crnu Goru.

„Ovaj region još nije stabilan, i mislim da je uloga NATO-a, kako sa čizmama na terenu a i u nekim drugim, političkim sferama, dosta uticajna, i da ima implikacije za razvoj kako malih preduzeća, tako i velikih kompanija“, kazao je Votkins.

Radi se, kako je naveo, o dugoročnoj nepredvidivosti i važnosti za ekonomski sistem da ima neku vrstu sigurnosti.

„Ulazak u NATO vam pruža neku vrstu sigurnosti da dugoročno možete da kažete vašim partnerima, bilo lokalnim, regionalnim ili međunarodnim, da ovaj region i ova država ima neku zagarantovanu budućnost“, smatra Votkins.

On je rekao i da države bez brendinga ne mogu na međunarodno poslovno tržište.

„NATO, sam pom sebi, neće donijeti taj brend, ali sigurnost ovog područja, bezbjednost i dugoročni prosperitet ima određenu težinu u tom brendiranju, i mislim da se ona prečesto zanemaruje“, pojasnio je Votkins.

Nacionalni koordinator za NATO, Nebojša Kaluđerović, kazao je da se bezbjednost, u širem kontekstu, može posmatrati kao ekonomski resurs.

„Iz tog aspekta proizilaze svi ostali benefiti, koji imaju svoje uslove i pretpostavke. Crna Gora, bilo da se opredijeli za strane investicije ili za izvoz, mora da stvara poseban ambijent koji se, prije svega, odnosi na sigurnosni i bezbjednosni sistem koji definitivno dobijamo sa NATO“, naveo je Kaluđerović.

On je kazao da je jedna od konkretnih koristi od priključenja NATO-u promjena percepcije investitora o tome gdje da ulažu svoj novac.

„Ono bi, vjerovatno, moglo da donese i promjenu kvaliteta investitora sa nekih drugih destinacija, na one koji su sa većim tehnološkim dostignućima“, rekao je Kaluđerović.

Govoreći o troškovima članstva u NATO, on je kazao da sama logika da kroz neutralnost treba obezbijediti totalnu odbranu pokazuje koliko to može da košta.

„Razlike su takve da je o njima suvišno govoriti. Recimo, avion F-15, najstariji i najjeftiniji, košta 40 do 50 miliona. Za minimalnu eskadrilu treba šest aviona, pa izračunajte koliko bi to koštalo, i to bez pilota, naoružanja, aerodrtoma, treninga, rezervnih djelova i svega ostalog“, naveo je Kaluđerović.

Procjena je, kako je naveo, da bi kopnena vojska u slučaju neutralnosti trebalo da ima oko šest hiljada vojnika, od čega za tri hiljade treba uvesti ponovno služenje vojnog roka.

„Možemo po jednome izračunati koliko bi to koštalo, u odnosu na 1,8 hiljada vojnika koliko danas imamo“, kazao je Kaluđerović.

On je ocijenio da je neutralnost "jedna politička priča".

„Praviti paralele između Švedske, Austrije, Švajcarske i Crne Gore je neumjesno. To su zemlje čiji je BDP između 600 i 850 milijardi USD“, kazao je Kaluđerović.


(MINA)