Svjetska banka (SB) neće odobriti kredit od 50 miliona USD, jer će država ove godine povećati javni dug zbog prve pozajmice za izgradnju autoputa.
Kako saznaju Vijesti, uslov SB za odobrenje direktne podrške budžetu (DPL aranžman) je stabilizacija javnog duga.
Tu informaciju Ministarstvo finansija nije potvrdilo ni demantovalo, dok se o tome očekuju odgovori iz Svjetske banke.
Vlada je godinama uzimala kredite za pokrivanje redovnih obaveza - isplatu penzija, plata iz budžeta i socijalnih davanja, kao i plaćanje dospjelih rata po starim pozajmicama, a nije se novac usmjeravao ni na jedan značajan kapitalni projekat.
Ministar saobraćaja Ivan Brajović i predstavnici kineske kompanije CRBS potpisali su prije nekoliko dana ugovor o izgradnji dionice autoputa Bar - Boljare od Smokovca do Mateševa. Od planiranih 809,5 miliona za dionicu od 40-ak kilometara, 85 odsto je kineski kredit.
Preostalih 120 miliona država mora da obezbijedi zaduživanjem. Predviđeno je da se ove godine država zaduži do 100 miliona, a naredne i 2016. biće potrošeno po 250 i posljednje 2017. preostalih 209 miliona EUR.
SB je u oktobru prošle godine upozorila da će izgradnja autoputa, odnosno izgradnja dionice Smokovac-Mateševo uticati da javni dug poraste 23 odsto brutod omaćeg proizvoda (BDP).
Ministarstvo finansija nije direktno odgovorilo na pitanje kakav je njihov stav povodom moguće odluke SB da ne odobri tu pozajmicu.
„Investicioni ciklus koji je započet kroz realizaciju brojnih velikih projekata u oblasti turizma, energetike i infrastrukture u značajnoj će mjeri doprinijeti saniranju fiskalnih ranjivosti. Prema analizama koje smo radili zajedno sa Azmont kompanijom samo po osnovu realizacije njihovog projekta u Kumboru u narednom
ćemo periodu ostvarivati rast javnih prihoda od oko 30 do 50 miliona EUR na godišnjem nivou“, kazali su u Ministarstvu.
SB je do sada odborila Crnoj Gori dva DPL aranžmana. Prvi je bio 2011. godine u vrijednosti od 59,1 milion EUR, dok je drugi odobren 2012. godine u formi garancije od 60 miliona EUR zahvaljujući kojoj je država uzela kredit od švajcarske Credit Swiss banke.
Procijenjeno je da će na kraju ove godine državni dug dostići dvije milijarde EUR ili 57 odsto BDP -a, što znači da će svaki stanovnik dugovati oko 3,2 hiljade EUR.
Vlada planira da državni dug naredne i 2016. godine zadrži na dvije milijarde EUR boljom naplatom državnih prihoda i štednjom.
Računaju i da će njegovo učešće u BDP-u padati, zbog rasta ekonomije. Kako je navedeno u Pretpristupnom ekonomskom programu (PEP), BDP za narednu godinu će biti 3,7 milijardi EUR i državni dug će u njemu učestvovati sa 55,34 odsto, dok će 2016. BDP porasti na 3,9 milijardi sa državnim dugom od 52,71 odsto.
Vlada procjenu o padu nivoa duga temelji na očekivanim investicijama do 2018. godine u iznosu od četiri milijarde EUR.
Državni dug na kraju decembra prošle godine bio je 1,87 miliona EUR ili 56,57 odsto procijenjenog bruto domaćeg proizvoda.
(MINA-BUSINESS)