Radovi Pabla Pikasa, Anrija Matisa, Vilema de Koninga ili Endija Vorhola, samo su neka od djela koja su se proteklih mjeseci našla u zalagaonicama
Radovi Pabla Pikasa, Anrija Matisa, Vilema de Koninga ili Endija Vorhola, samo su neka od djela koja su se proteklih mjeseci našla u zalagaonicama.
Svjetska ekonomska kriza, na svoj način, pogađa i bogate. Vlasnici skupocjenih umjetnina sve češće moraju da založe svoje dragocjenosti kako bi uspjeli sebi da obezbijede dovoljno keša.
Metropoliten opera je dva murala Marka Šagala, izložena na njenim zidovima, dala kao zalog a slavni fotograf Eni Libovic je nedavno založila svoju cjelokupnu zbirku fotografija i zauzvrat dobila na zajam 15 miliona dolara.
Njujorška kompanija Art kapital, koja daje pozajmice vlasnicima umetnina i nekretnina, zabilježila je u posljednjih šest mjeseci rast poslovanja između 40 i 50 odsto, navodi AP.
Suvlasnik Art kapitala Ijan Pek kaže da je ta firma, između ostalog, dobila radove "značajnih savremenih majstora, značajnih starih majstora, kao i veoma značajne primjerke dekorativne umjetnosti".
Prema njegovim očekivanjima, kompanija bi ove godine mogla da zaradi oko 120 miliona dolara od pozajmica, u odnosu na prošlogodišnjih 80 miliona.
Umjetničke zbirke mogu da posluže kao spas za one kojima treba dodatni keš. Umjetnine se tretiraju kao zalog, isto kao što je slučaj sa automobilima ili kućama.
Stručnjaci navode da vlasnici umjetnina nude svoje kolekcije kao zalog kada im treba novac za pokrivanje drugih finansijskih troškova, kada prikupljaju novac za pokretanje biznisa ili za kupovinu drugih umetnina.
Neki kolekcionari umjetničkih djela, pritisnuti finansijskim poteškoćama, izgubili su čitava bogatstva u prevarama piramidalnih banaka, kaže Pek.
Firmi Art kapital i njujorškoj kompaniji Art fajnens partners, počeli su da se obraćaju i manji muzeji i druge institucije zato što dobijaju znatno manje privatnih donacija.
"Padom vrijednosti na berzi 40 do 50 odsto, finansijska sredstva građana bukvalno presušuju", kaže Endru Rouz iz Art fajnens partnersa.
Kolekcionari umjetničkih djela obraćaju se i poznatim bankama.
Sitigrup i Banka Amerike, dvije velike banke koje su uključne u pozajmice umjetnina, zabilježile su drastičan porast broja klijenata koji ostavljaju umjetnička djela kao zalog.
Prema riječima Džona Arene iz Banke Amerike, ta institucija je između ostalog dobila slike Pikasa, Matisa i Monea.
Istovremeno i aukcijske kuće odobravaju pozajmice, ali umjetnička djela potom završavaju na aukciji.
Banke posluju na drugačiji način pošto umjetnička djela govoto uvjek tretiraju samo kao zalog, a vlasništvo nad umjetninama preuzimaju samo ukoliko njihov prvobitni vlasnik ne poštuje uslove pozajmice, što se, kažu, dešava veoma rijetko.
Za razliku od banaka, kompanije poput Art kapitala u većini slučajeva postaju vlasnici umjetničkih djela, i čuvaju ih u sefovima sve dok njihov pravi vlasnik ne isplati dugovanja.
(Beta)