Zaječarski prirodnjaci pronašli na obodu grada fosil trosegmentnog zuba i dio kosti deinoterijuma, koji je izumro prije tri miliona godina
Na Bijelom brijegu u Zaječaru, na obodu grada, na lijevoj obali Crnog Timoka, zaječarski prirodnjaci pronašli su nedavno fosile kostiju (jedan zub i dio veće kosti) koje najvjerovatnije pripadaju ogromnom deinoterijumu, sisaru biljojedu, preteči slona, životinji koja je živjela najvjerovatnije između tri i 20 miliona godina prije nove ere.
Fosil trosegmentnog zuba pronašao je tamo, u jednom odronu, zaječarski ljubitelj prirode Milorad Pašić Pale i odmah ga donio na identifikaciju kod prijatelja mr Đorđa Ilića. Znao je da je Ilić kao geolog i poznati istraživač nafte dosta upućen u prošlost naše planete.
"Za desetak minuta, uz pomoć obimne literature koju posjedujem i fosila iz svoje zbirke, zaključio sam da je najvjerovatnije riječ o ogromnom deinoterijumu, preteči slona. Ime životinje izvedeno je iz grčkih reči deinos (odvratan) i terion (zver), a literatura je poznaje kao kolosa koji je bio visok oko 4,5 metra i težak između 15 i 18 tona, tri puta masivniji od današnjeg slona".
Poznati ljubitelj prirode i vlasnik više prirodnjačkih zbirki (poznat i kao vlasnik kolekcije od 400 vrsta kaktusa i ukupno 1.000 ovih biljaka) Đorđe Ilić ispričao je za "Politiku" da je on kao istraživač nafte proveo više od 10 godina u Kanadi i na Aljasci, i da se tamo „zarazio” proučavanjem fosila. Uporedio je ovdašnji pronalazak s fosilima iz svoje zbirke i slikama iz literature i ubijedio Paleta da je pronašao čudovišno vrijedne „koščice”. Zatim su se zajedno dali u traganje i pronašli još jedan dio veće kosti od iste životinje i opet napravili poređenja. Deinoterijum – ništa drugo!
"U početku sam mislio da je zub mogao da ispadne slučajno u borbi ili u toku hranjenja i da je zvijer tuda samo prošla, ali kada smo prije nekoliko dana pronašli i ovu kost ubijeđen sam da je 'grozna zvijer' tu negdje i uginula i da smo na tragu da pronađemo cio skelet. Tek bi to bila senzacija. Ali, ko i koliko treba da kopa..."
U šali, popularni Đole Naftaš kaže kako bi bilo dobro da neko „pusti buvu” kako je tu pronađeno i nekoliko zlatnika. Dobili bismo, kaže, besplatne kopače. Naišlo bi se tako na ogromnu količinu kostiju jer je deinoterijum bio drugi sisar po veličini koji je ikada hodao ovom planetom, poslije mamuta. Živio je na području Afrike, Evrope i Azije. Pronalazak skeleta bio bi i turistička atrakcija za Zaječar. Potvrdilo bi se, vjerovatno, da je Zaječar sa okolinom bio na migracionom putu ove praistorijske životinje iz Azije i Afrike u Evropu.
Đorđe Ilić ima 50 godina. Tvrdi da je jedini do sada kompletan skelet deinoterijuma iskopan krajem 19. vijeka u Rumuniji i da je sada izložen u Prirodnjačkom muzeju u Bukureštu. Ilić ga je i sam vidio pošto se školovao u Ploeštiju i sada posjeduje svuda priznatu i cijenjenu diplomu tamošnjeg Instituta za naftu. Vrhunski je, dokazani, stručnjak za dubinska bušenja. Naftu je istraživao više od 20 godina u Srbiji, Kanadi i na Aljasci. A kao turista i ljubopitljivi posmatrač bio je u Peruu, Boliviji, Meksiku, Singapuru, u mnogim predjelima Kanade, Egiptu i svim zemljama sjeverne Afrike, u gotovo svim zemljama Evrope, na Havajima, na Tajlandu i Bliskom istoku...
Svoje „koščice” koje sada upoređuje sa onima otkrivenim na Bijelom brijegu donio je iz Dramhalera u Kanadi, gdje se sada nalazi najveći muzej dinosaurusa na svijetu. Za razliku od deinoterijuma, koji je bio sisar, dinosaurus je bio gmizavac. I veći i od današnjeg „grozne” zaječarske zvjerke.
Đole i Pale se nadaju da će se uskoro pojaviti i skelet deinoterijuma. Nemaju ništa protiv da vrhunski specijalisti iz nadležnih institucija odmah krenu iz Beograda za Zaječar. Ali, Đole ne namjerava da se odvaja od pronađenih kostiju. Plaši se, veli, da ne „ispare” na nekom crnom tržištu.
A i to se često događa, i kod nas, i u svijetu
(MONDO)