Maršala Tita, junačkoga sina…“ orilo se u subotu u velikoj galeriji Muzeja „25 maj“ prepunoj slika, goblena i tapiserija sa likom Josipa Broza.
Stotinak posjetilaca, iako je većina dobrano prešla osmu deceniju života, tiskali su se provlačeći se iz prostorije u prostoriju kako bi što bolje osmotrili eksponate predstavljene u okviru izložbe „Efekat Tito – harizma kao politička legitimacija“.
"Nakon Titove smrti ostale su brojne pjesme, slike i filmovi koji govore o njemu i njegovoj veličini. Svi predmeti i dokumenti izloženi ovdje svjedoci su naše prošlosti. Bez upoznavanja sa njima ne možemo u budućnost. Zato vas pozivam da ih pogledamo zajedno", rekao je Nebojša Bradić, ministar kulture, na otvaranju izložbe posvećene harizmi Josipa Broza, na kojoj je predstavljeno više od 500 eksponata u Muzeju „25 maj“.
Istog trenutka posjetioci su krenuli da se guraju uz stepenice, kao da se utrkuju ko će prije stići do maršala i predati mu štafetu. Kad su se popeli na sprat, u ogromnoj prostoriji ih je sačekalo mnoštvo portreta i goblena sa kojih se osmjehivao drug vrhovni komandant u maršalskoj uniformi. Mnogima se oteo uzdah pri pogledu na lik nekadašnjeg predsjednika SFRJ, predstavljenog kako radi za strugom ili kako razgovara sa Staljinom.
"Eh, dok je on vladao, mnogo lijepo smo živjeli, imao sam sve što je bilo potrebno. Tito je bio jedan od najvećih ljudi i državnika svih vremena i volio bih da je živ", sa setom priča Milašin Stefanović, obučen u srpsku nošnju, dok posmatra portrete koje su građani nekada poklanjali voljenom vođi.
U drugoj prostoriji prepunoj štafeta postavljeni su video-bimovi, na kojima su posjetioci gledali snimke i fotografije sletova posvećenih Titu.
"Kako smo nekad uživale gledajući sletove i prvomajske parade. Ovi današnji političari mu nisu ni do kolena", komentarišu dvije starije gospođe netremice posmatrajući veliko platno na kome se vidi kako pioniri pjevaju pjesmu maršalu u čast.
Njih dvije su došle iz Ljubljane autobusom, zajedno sa još pedesetak ljudi, da još jednom odaju počast „najvećem sinu naših naroda i narodnosti“. Dok su gledale izložene štafete u obliku preslice, snajpera, rakete, sidra i brodskog kormila, omakla im se i po koja suza, uz dubok uzdah.
U susjednoj prostoriji nalazi se mnoštvo poklona koje su građani i radne organizacije poklanjali Titu za rođendan. U jednoj od osvjetljenih vitrina izložena je ogromna keramička vaza sa Titovom slikom, dar keramičkog umjetničkog zavoda iz Kijeva. Odmah iza nje, u maloj vitrini, nalazi se ormarić sa priborom za prvu pomoć, poklon kolektiva medicinske industrije. U posveti stoji – „Dragi naš druže Maršale, čestitajući ti 57. rođendan, radni kolektiv medicinske industrije zavetuje Ti se da će uvek ići tvojim stopama“.
U sledećoj prostoriji izložene su ogromne makete lokomotiva, autobusa, brodova ili čitavih mostova koje su radnici poklanjali Titu.
"Tata, taj čika je dobijao baš lijepe igračke na poklon", kaže jedan mališa dok se divi maketi vojnog kamiona, poklonu Vojnotehničkog instituta vrhovnom komandantu iz decembra 1978. godine.
Jedan od eksponata fotografiše teatrolog Jovan Ćirilov. Na pitanje šta bi poklonio Titu da je živ, on kaže da mu ne bi poklonio ništa materijalno, već bi mu posvetio napor da na pravi način ocijeni njegovu ulogu.
Pored njega, starac sa naočarima s mukom sriče posvetu ispisanu na metalnoj pločici motora koji je Titu za 58. rođendan poklonio kolektiv auto-radionice novosadske vojne oblasti.
"Ova izložba me je nakratko vratila u prelijepo doba kada sam bio mlad i vitalan. Drago mi je da su organizatori izložili poklone koje je narod darovao, jer se iz njih lijepo vidi koliko smo ga voljeli i poštovali", kaže on.
Među posjetiocima izložbe bilo je i mladih, koji su mahom preslušavali audio-zapise govora pionira Titu.
"Ovdje smo jer nam je drugarica radila u pripremi izložbe. Sviđa nam se, samo su eksponati mogli da budu bolje osvjetljeni", kažu Branka i Dana, sveže diplomirani arheolozi.
Izložbu su posjetili i Joška Broz, unuk Josipa Broza, kao i Ivo Eterović, nekadašnji Titov lični fotograf.
Koncept i dizajn izložbe uradila je Marina Dokmanović, realizaciju je omogućilo Ministarstvo kulture Republike Srbije, a kompletnu pripremu uradio je Muzej istorije Jugoslavije. Filmski i tonski zapisi pozajmljeni su iz arhiva Radio Beograda i RTS-a. Izložba će biti otvorena do prvog maja, svakog dana osim ponedjeljka, od 10 do 18 sati.
(MONDO/foto "Blic")