“Najveći rizik za Crnu Goru može da ima to što su banke strane i što u jednom momentu neće moći da povuku novac iz matičnih banaka".
“Crna Gora će uspjeti da se izbori sa problemima koje nosi kriza. Treba brzo reagovati, iskoristiti sve šanse i prednosti. Jedna od prednosti Crne Gore je i to što ima euro. I da dođe do najgoreg scenarija - ostaje solucija MMF. Bilo kako bilo - ne može se ponoviti vrijeme sankcija”, poručili su prof. dr Dragoljub Janković, prodekana Montenegrobiznis škole Univerziteta "Mediteran” i mr Saša Šoškić, ekspert i konsultant Legal Anede Kompliance i Kredit Suisse private bankvinga.
“Najveći rizik za Crnu Goru može da ima to što su banke strane i što u jednom momentu neće moći da povuku novac iz matičnih banaka da bi finansirale u Crnoj Gori”, rekao je Šoškić.
On je podsjetio da javno mnjenje može imati veliki uticaj na matične banke i da neće dozvoliti da u njihovoj zemlji ljudi ostaju bez posla, a da njihova banka, preko filijala, usmjerava novac u druge zemlje.
“To je najveći rizik, koji može značajno poskupiti sredstva. I pored toga, smatram da Crna Gora neće biti izložena prevelikom uticaju krize. Ipak, nema sumnje da je u nekoj mjeri pozitivno to što je 66 odsto banaka jugoistočne Evrope u vlasništvu zemalja EU. One će, na neki način, morati da intervenišu. Primoraće ih na to velika izloženost. Sigurno je da će region jugoistočne Evrope i Balkan imati velike posljedice od krize. Osiguranje duga zemalja jugoistočne Evrope to najbolje pokazuje. Ono je, u posljednjih nekoliko nedjelja, jako poskupilo”, prokomentarisao je za Pobjedu profesor Janković.
On je objasnio da to znači da se računa da će kriza u ovom regionu biti mnogo veća od sadašnje.
“Zanimljivo je, recimo, i to što austrijski dug postaje sve skuplji za osiguranje, iz prostog razloga što imaju banke na Balkanu i jugoistočnoj Evropi - Srbiji, Mađarskoj, Ukrajini, Crnoj Gori... Osiguranje deset miliona dolara austrijskog duga na pet godina 24. februara koštalo je, recimo, 238.000 dolara. A samo nedjelju dana prije toga - 158.000 dolara. Letoniji je, međutim, potrebno milion dolara, da bi osigurala dug od deset miliona dolara, Ukrajini 3,5 miliona za osiguranje deset miliona dolara duga”, objasnio je Šoškić.
On smatra da ove cifre pokazuju da postoji 70 odsto šansi da Ukrajina bankrotira, ako prestane da plaća, odnosno serivisira dug.
“Za Tursku i Poljsku dnevno osiguranje raslo je 20.000 dolara. To je već zabrinjavajuće, kaže Šoškić, dodajući da sve zemlje jugoistočne Evrope trenutno imaju deficit - veće kredite od depozita, pa moraju da se zadužuju”, kaže konsultant Legal Anede Kompliance i Kredit Suisse private bankvinga..
Profesor Janković smatra da je kriza veliki test za Crnu Goru, njenu ekonomiju i održivost.
“Vjerujem da ćemo uspješno prebroditi probleme. Za Crnu Goru se javlja mnogo šansi, koje moramo iskoristiti. Turizam ne bi trebao da bude najbitniji prioritet. Kapitalni dio Budžeta treba usmjeriti u infrastrukturu, povećati proizvodnju hrane, mali i srednji biznis, transportne usluge, korišćenje fondova EU, privatizaciju... Ne smijemo zaboraviti ni specijalne fondove, a najbitnija stvar je da moramo biti spremni na brzo makro - reagovanje da mijenjamo odluke”, rekao je Janković.
On smatra da je negativni psihološki efekat najjača posljedica krize u Crnoj Gori.
“Druga po značaju je povlačenje depozita iz banaka, otežano dobijanje kredita, niže punjenje Budžeta, pad građevinske aktivnosti za oko 30 odsto. Već smo iskusili topljenje tržišta kapitala i nekretnina”, zaključio je Janković.
(MONDO)