Uprkos zimi i hladnom vremenu, jedna roda je umjesto da ode u toplije krajeve, već drugu zimu provodi u Beogradu
Uprkos zimi i hladnom vremenu, jedna roda je umjesto da ode u toplije krajeve, već drugu zimu provodi u Beogradu. Nekoliko mjeseci stalni je gost krova hotela „Jugoslavija” i okolnih splavova, a postala je i lokalni heroj prolaznika koji je slikaju i hrane. Ornitolozi kažu da joj hladnoća ne smeta i da će preživjeti.
Nekima je poznatija kao Gavra, drugi je zovu roda Roki, a u Beogradu je već dvije godine.
"U pitanju je odrasla roda. Prošle zime bila je u Luci Beograd i tamo ju je čuvala i hranila jedna žena koja ju je potom odvela u Batajnicu. Tamo rodi nije prijalo, a jednom prilikom ju je napao i pas, koji joj je povrijedio krilo. Doveli smo je na Veliko ratno ostrvo kako bi se oporavila i tamo su je čuvari hranili, a onda je prešla preko rijeke. Trebalo je da još u novembru odleti za Afriku, ali je ipak ostala. Ovo nije rijedak slučaj, dešavalo se i prije da rode zimi ostanu ovdje", kaže za „24 sata” ornitolog dr Saša Marinković sa Instituta za biloška istraživanja „Siniša Stanković”.
Roda Roki i juče je bila na krovu „Grand kazina Beograd”, a prolaznici koji su zastajali, sa oduševljenjem je gledali i fotografisali, nisu joj smetali.
"Često boravi i na krovovima obližnjih splavova. Zanimljiva je i gostima i prolaznicima, koji je često slikaju fotoaparatima i telefonima. Prolaznici je hrane, bacaju joj kokice, smoki, čips... šta god imaju - pričaju kroz osmjeh zaposleni na splavu „Fashion MS”. Ornitolog dr Marinković napominje da rodu hrane i o njoj se brinu i čuvari sa Velikog ratnog ostrva.
"Roda je bezbjedna i preživjeće, najvjerovatnije je našla neku ventilacionu cijev iz koje izbija topao vazduh pa se tu grije. Jedini problem je što kad se zaledi voda ne može da lovi žabe i ribe, ali je čuvari sa Velikog ratnog ostrva hrane mesom i ribom, i brinu se o njoj. U Srbiji je ove godine ostalo još četiri ili pet roda koje su se isto tako snašle", napominje dr Marinković.
„Trenutno u Beogradu ima četiri ili pet divljih bijelih labudova koji su najčešće kod Kule Nebojša. Oni dođu iz Sjeverne Evrope gdje je hladnije i ostanu jer im ovdje odgovara. Njima se često pridruži jedan crni pitomi labud čiji je vlasnik gazda jednog splava. O bijelim labudovima brinu se čuvari Velikog ratnog ostrva i pokušavamo da ih pripitomimo i nastanimo na ostrvu, koje je inače prirodno stanište mnogih vrsta ptica. U ovo vrijeme na Dunavu kod Kladova zna nekad da bude i do 1.000 labudova”, kaže dr Saša Marinković.
(MONDO)