Za one koji su alergični na mačju dlaku, ili za one suviše lijene da izvode psa u šetnju, roboti-ljubimci su idealno rješenje
Robot-mačak zijeva, prede, umiljat je a ne ostavlja dlake. Za one koji su alergični na mačju dlaku, ili za one suviše lijene da izvode psa u šetnju, roboti-ljubimci su idealno rješenje.
Japanci su napravili robote koji sve više zamjenjuju žive kućne ljubimce. Postali su jako popularni i prodaja vrtoglavo raste.
Roboti kućni ljubimci raspoznaju riječi i komande i ponašaju se u skladu s njima. Imaju senzore pomoću kojih reaguju na dodir.
Robot mačak može da prede, sjedi ili leži. Ako je predugo ostavljen sam, automatski će otići da spava, odnosno isključiti se.
"Mislim da su roboti igračke popularni jer usrećuju i umiruju ljude. A i slatki su i s njima ne morate da provodite previše vremena niti da se brinete o neredu kao kod pravih životinja", kaže Hiroši Hirano, predstavnik "Sega Toysa", kompanije koja proizvodi robote kućne životinje.
Roboti dizajnirani da repliciraju izgled i ponašanje kućnih ljubimaca, kao što su psi i mačke, postali su posebno popularni od kada je globalna ekonomska kriza pogodila i Japan.
Osim robotizovanih kućnih ljubimaca u Japanu su pravi hit postale i robotizovane biljke koje ne zahtijevaju nikakvu brigu. Tajna je, kažu, u sveopštem nastojanju Japanaca da se oslobode stresa.
Od kada su jesenas lansirane na tržište, prodato je više od 50.000 biljaka-robota. Ove biljke reaguju na zvuke koje njen vlasnik ispušta i lagano mašu listovima i stabljikom.
Roboti imaju sve veću ulogu u životu savremenog čovjeka, počev od onih već "odomaćenih" u različitim proizvodnim procesima, u laboratorijima ili operacionim salama, preko edukativnih robota, do igračaka.
Dok su ovi poslednji širem krugu ljudi najzanimljiviji, naučnici su mnogo više skoncentrisani na izradu androida - robota koji izgledom (manje) i sposobnostima (više) nalikuju čovjeku.
Roboti su, inače, kao ideja prisutni vjekovima. Neki tvrde da ih je prvi spominjao još Aristotel. Bili su poznati i u grčkoj mitologiji i to kao pomoćnici Boga vatre Hefesta. Mnogi Leonarda da Vinčija smatraju prvim pravim konstruktorom robota.
Sam termin robot prvi je u jednoj svojoj drami spomenuo poznati češki pisac Karel Čapek, a izveo ga je od češke riječi "robotnik", koja se može prevesti kao radnik ali možda još bolje kao rob.
Pisac Isak Asimov "postavio" je tri osnovna zakona robotike, koje je 1950. godine izložio u knjizi "Ja robot", po kojoj je snimljen i film.
Prvi zakon kaže da "robot ne smije da povrijedi ljudsko biće ili nečinjenjem dozvoli da se to dogodi". Drugi da "robot mora da slijedi naredbe koje mu čovjek da, osim kad je to u suprotnosti s prvim zakonom". Prema trećem, "robot mora da štiti svoju egzistenciju, osim kad je to u suprotnosti s prvim i drugim zakonom".
Tokom 60-ih počela je komercijalna proizvodnja industrijskih robota. Shvativši potencijal robotike, Japanci su se potom latili stvaranja androida.
Na tom, ni malo jednostavnom putu, danas se stiglo do sofisticiranih robota, među kojima je jedan od najpoznatijih Asimo.
Asimo je po ponašanju, zanimljivosti a pogotovo razgovorljivosti zadivio svakog ko je došao u kontakt s njim. On može da komunicira o gotovo svakoj temi na svim važnijim svjetskim jezicima, a sve potrebne podatke "kupi" s interneta.
Izvrstan je učitelj plesa, jer u sebi ima programirane sve poznate plesne korake. Može da trčkara, hoda naprijed i nazad, ide uz i niz stepenice.
Robotičari i futurolozi hrabro tvrde da će do 2040. svaku kuću razvijenijeg dijela svijeta nastanjivati barem jedan android, sposoban da u mnogo čemu pomaže ljudima.
(Beta)