Pravni stručnjaci kritikovali su u četvrtak odluku da se u strogoj tajnosti vode pregovori Crne Gore i Hrvatske o razgraničenju na Prevlaci
Pravni stručnjaci kritikovali su u četvrtak odluku da se u strogoj tajnosti vode pregovori Crne Gore i Hrvatske o razgraničenju na Prevlaci.
Član pregovaračkog tima Hrtvatske Davorin Rudolf kazao je podgoričkom radiju Antena M da je dogovoreno da izjave za javnost mogu davati samo šefovi diplomatija dvije zemlje.
Hrvatska nikada nije zvanično predstavila svoj stav o razgraničenju sa Crnom Gorom,a prema nezvaničnim informacijima Hrvatska će se pozivati na odredbe Konvencije o međunarodnom pravu koja uzima u obzir srednju liniju jednako udaljenu od oba kopna.
U tom slučaju Crna Gora bi izgubila kontrolu nad ulaskom u Bokokotoski zaliv.
Stručnjak za međunarodno pravo Aleksandsr Đurišić izjavio je da se pitanje granice ne može posmatrati samo kroz prizmu privremenog protokola iz 1992. godine, već se mora voditi računa o rješenjima prije toga i istorijskom kontekstu.
"Mislim da se mora uzeti u obzir institut istorijskog zaliva, ko ga je naseljavao, kojoj državi je naginjalo to stanovništvo, do toga ko je ostvarivao pravo ulova", kazao je Đurišić.
Bivši crnogorski ministar inostranih poslova Miodrag Lekić je kazao da bi kontrola nad Bokokotorskim zalivom trebalo da pripadne Crnoj Gori, jer za to postoje prirodni, pravni i istorijski razlozi.
On je kazao da taj cilj nije nimalo lako ostvariv i založio se za razgovore sa Hrvatskom i širu diplomatsku inicijativu.
"Ali, najgore će biti ukoliko tog cilja i jasne crnogorske pozicije nema. Onda bi ta tajnost mogla biti neugodna i sa veoma neprijatnim posledicama po objektivne interese Crne Gore", kazao je Lekić.
Mješovita radna grupa dviju država je juče održala prvi sastanak o razgraničenju u Zagrebu. U okviru grupe postoje dva radna tijela -crnogorsko i hrvatsko, koja bi trebalo da usaglase zajednički stav koji će biti predočen Međunarodnom sudu pravde.
Na Prevlaci trenutno važi Privremeni sporazum SRJ i Hrvatske iz 2002, po kojem je Hrvatskoj pripao kopneni dio poluostrva i morski pojas ulaza u Bokokotorski zaliv širine oko 500 metara.
Dio akvatorija, uz lijevu obalu, proglašen je "ničijim morem" i tim dijelom patroliraju zajedničke snage Hrvatske i Crne Gore.
Prije sporazuma na Prevlaci je bila mirovna misija UN.
(Beta)