Las Vegas nije samo grad u koji turisti iz cijelog svijeta hrle da bi okušali kockarsku sreću i dotakli sjaj američkog sna.
Las Vegas je biznis za sebe sa utvrđenim pravilom: "Više je bolje, najviše je najbolje".
Živjeti u Las Vegasu značilo je uložiti svoju budućnost u taj biznis.
U posljednjih dvadesetak godina ta budućnost bila je svijetla ne samo zbog vegaskih neona.
Nezaposlenost praktično nije postojala. Grad je narastao u pustinji Nevade, šljašteći sve više i sve jače iz godine u godinu.
Las Vegas je živio svojim životom, sa sve impresivnijom statistikom - 30 miliona posjetilaca godišnje, 140.000 hotelskih soba, 10 novih škola svake godine...
A onda je uslijedio šok. Recesija. Sve se odjednom promijenilo. Las Vegas je zaigrao na ruletu ekonomske krize.
Nezaposlenost je dostgila nivo nezamisliv u posljednje dvije decenije, firme se zatvaraju, profit opada, sjaj tamni.
Prošlog oktobra bilo je već 10 odsto turista manje nego godinu dana ranije.
Jedan od najpoznatijih američkih gradova suočava se sa sve većim problemima, navodi AP.
Globalno ekonomsko usporavanje, visoke cijene goriva i kriza na tržištu stambenih kredita snažno su pogodili Vegas.
Hoteli sve teže popunjavaju kapacitete, prihodi od kockanja su u stalnom padu. Kriza je pogodila i popularne kapele za "instant" vjenčanja, pa čak i industriju seksa.
Godinama simbol američke samouvjerenosti, Las Vegas je sada u vakuumu. A za Las Vegas ekonomski haos je isto što i kriza identiteta.
Džesi Grajs, jedan od 600.000 stanovnika Vegasa, kaže: "Prije 15 godina, ako je trebalo da se mučite zbog nečega, ovo je bio grad gdje se vrijedilo mučiti".
Grajs je napravio vrtoglavu karijeru ponudivši prvi Las Vegasu "oživotvorenje" Elvisa Prislija.
Došao je u "fantaziju u pustinji" 1993, kada su u Las Vegasu nicale replike egipatskih piramida, Ajfelove kule ili venecijanskih kanala i stizali rijetki tigrovi za hotelske zoo-vrtove.
Obogativši se nevjerovatnom brzinom, Grajs je 1996. kupio budući "Grajslend" - veliki ranč sa špalirom palmi ispred kuće, i povećim bazenom u zadnjem dvorištu.
I napravio ulaznu kapiju po ugledu na onu koju je Elvis Prisli imao u Memfisu.
Fantaziju u pustinji Grajs je narednih godina pretvorio u najveću moguću fantaziju za sebe.
Međutim i kroz kapiju Grajslenda ušla je ekonomska kriza.
Prošlog proljeća, Grajs već nije mogao uredno da otplaćuje mjesečne rate, i banka je oktobra prošle godine uzela ranč pod svoje.
Sada dežmakesti, stariji gospodin pijucka svoj podnevni martini u malom stanu i navikava se na novi način života.
"Dugo smo išli samo naviše. Vožnja je jednom morala da se završi. Pa, eto, upravo je završena", kaže on.
A još samo prije dvije godine, u Las Vegasu su svi vjerovali da će razvoj biti nezaustaviv.
Među njima je bio i Stiv Vin (Wynn), koji je 1990-ih u hotelu Miraž postavio temelje modernog kazina.
Vin je začeo novi trend, tzv. apmenšip. Godine 2005. otvorio je "Wynn Las Vegas", hotel-kazino-grad, najluksuznije takvo zdanje u svijetu.
Najavio je i 9,2 milijardi dolara vrijedan projekat Gradskog centra, najveći privatni građevinski objekat ikada, igdje.
Nuđene su sve nezamislivije i "luđe" atrakcije. Stigao je i Donald Tramp, američki magnat, sagradivši Tramp nebodere na čijim se tehno-fasadama ogleda cio grad...
Prije samo dvije godine još je izgledalo da Las Vegas "leti".
Od Vinovog Gradskog centra, sada je ostala samo nedovršena građevina koja podsjeća na neku ljepšu "jučerašnjicu".
(MONDO)