Prvi dan trgovanja na berzama u novoj godini obilježio je rast evropskih i azijskih indeksa akcija
Prvi dan trgovanja na berzama u novoj godini obilježio je rast evropskih i azijskih indeksa akcija, uz najveći pad evra prema dolaru za posljednje dvije sedmice.
Vrijednost zajedničke evropske valute pala je i u odnosu na japanski jen, pošto je najnoviji izvještaj pokazao da se recesija produbljuje u 16-članoj evrozoni.
Evro - koji je 1. januara postao zvanično sredstvo plaćanja i u Slovačkoj - krenuo je prema prvom nedjeljnom padu u više od mjesec dana, zahvaljujući izgledima da će Evropska centralna banka (ECB) smanjiti ključnu kamatnu stopu sa sadašnjih 2,5 odsto kako bi podstakla potrošnju.
Hans-Ginter Redeker, šef strategije za valutne odnose pri najvećoj francuskoj banci "Pariba", smatra da će ECB biti prinuđena da u 2009. smanji baznu kamatu na jedan odsto.
Vrijednost evra je u Londonu u petak oko podne pala na 1,3951 dolara, sa 1,4045 u četvrtak u Njujorku. Nešto ranije u toku dana zajedična evropska valuta mijenjala se za 1,3841 dolar, što je bio pad od 1,5 odsto, najveći od 19. decembra, kada je vrijednost evra u odnosu na dolar oslabila 4,2 procenta.
Evro je istvremeno pao na 127,14 jena, sa 127,41 juče, pošto je u toku prethodne godine izgubio čak 22 odsto vrijednosti u odnosu na japansku valutu.
Dolar je istovremeno ojačao na 91,14 jena, sa 90,74 jena u četvrtak, poslije godišnjeg pada od 19 procenata u 2008.
Redeker predviđa da će vrijednost evra do kraja juna pasti na 1,20 dolara, jer će se ekonomija zone evra smanjiti za 2,5 procenata u 2009. godini, dok će američka imati nešto manji negativan rast - od 1,8 procenata.
Evropske akcije zabilježile su rast prvog dana trgovanja u novoj godini, najviše zahvaljujući bankama i kompanijama koje trguju sirovinama, uprkos lošim pokazateljima o industriji evrozone i većem padu cijena nekretnina u Britaniji od očekivanog.
Panevropski indeks najvrjednijih akcija FTSEurofirst 300 je u petak oko podne bio u porastu za 1,4 odsto, na 843,32 poena, pošto je 2008. godinu završio u padu za 45 procenata.
"Uprkos stalnom prilivu loših ekonomskih vesti, tržišta se drže veoma dobro i daleko su od dna", ocijenio je Majk Lenhof, strateg u firmi "Bruin Dolfin". On je, međutim, upozorio da se i ranije dešavalo da tržišta startuju dobro na počeku godine, pa se sadašnji rast može pripisati "sezonskom efektu", prenio je Rojters.
S druge strane, podsjeća agencija, malo je toga čemu se berzanski poslenici mogu radovati. Industrijska proizvodnja u evrozoni je pala na rekordno nizak nivo u decembru, a izgledi nisu ništa bolji, jer su i nove narudžbine na rekordno niskom nivou.
Njviši rast u petak su zabilježile finansijske institucije - banke HSBC, HBOS, Nordea bank, Kraljevska banka Škotske i Lojds banka zabilježile su rast od 1,8 do 6,6 procenata (indeks banaka zabilježio je lane pad od 65 procenata).
Veliki dobitnici bili su i energetske kompanije, uprkos padu cijena nafte od gotovo sedam procenata. Akcije BP-a, "Rojal dač Šela" i "Totala" porasle su između 2,1 i 2,45 odsto.
Dobro su prošle i rudničke kompanije - BHP Biliton, "Jurejžen nečural Risorsiz" i "Isktrata" ostvarili su rast između šest i 10,3 procenta.
(Tanjug)