"Kreditno finansiranje u narednoj godini neće više biti na raspolaganju u mjeri kao do sada", ocijenio je opunomoćenik njemačke Kreditne banke
U zemljama zapadnog Balkana će privredni rast u 2009. godini biti usporen, ali neće doći do recesije kakva prijeti ili je već zahvatila zemlje zapadne Evrope, ocijenio je Kirk Mildner, opunomoćenik za Jugoistočnu Evropu njemačke Kreditne banke za obnovu (KfW).
U razgovoru sa dopisnicima medija iz regiona u Berlinu, Mildner je podsjetio da se "model rasta zemalja Jugoistočne Evrope jako zasnivao na uvozu kapitala, investicijama i inostranom finansiranju kredita".
Dodao je da "kreditno finansiranje u narednoj godini, zbog svjetske finansijske krize, neće više biti na raspolaganju u mjeri kao do sada". Zato će u 2009. "i u zemljama zapadnog Balkana privredni rast biti bitno manji, a banke neće moći u obimu kao do sada da kreditima snabdijevaju ni privredu ni privatna domaćinstva".
"Pored toga će u zemlja evro-zone opasti potražnja za robom iz regiona. To znači da će rast u regionu u narednoj godini biti ispod rasta u ovoj godini, u proseku oko tri odsto, ali treba naglasiti da region ne ulazi u recesiju", rekao je Mildner.
Za 2008. će privredni rast, prema do sada raspoloživim podacima, u regionu iznositi, zavisno od zemlje, od tri do sedam procenata. Kriza je, kao i ostatak svijeta, i ove zemlje pogodila iznenada, ali Mildner smatra da je u balkanskim zemljama "krizni menadžment" bio uglavnom dobar.
"Zemlje regiona su u krizi pokazale da imaju institucije koje dobro funkcionišu. Naročito Centrala banka Srbije i njen predsjednik Radovan Jelašić, ali i ostale centralne banke, ispravno su i brzo reagovale. Povratile su povjerenje u finansijski sektor, bankama povratile likvidnost i uspjele da izbegnu neposredne efekte krize. To se može nazvati uspjehom", ocenio je sagovornik dopisnice agencije Beta.
Na pitanje koje je strukturalne probleme privrede u zemljama Zapadnog Balkana pokazala sadašnja kriza, Mildner je najpre podsjetio na "nedovoljnu diverzificiranost izvoza, na primjer u Srbiji ili u Bosni gdje u izvozu najviše učestvuje metalska industrija, a u vrijeme krize su te branše posebno pogođene jer je potražnja iz svijeta manja"
Naveo je da "isto važi i za finansijski sektor gde postoji velika zavisnost od inostranog refinansiranja i gdje je veliki udio kredita u stranim valutama", kao i za "prenaduvani sektor nekretnina".
"Svuda će tu u 2009. godini doći do vidnog splašnjavanja", predvidio je stručnjak KfW-a.
Mnoge svjetske privrede, uključujući i Nemačku, planiraju da recesiju i posljedice krize ublaže ulaganjima u obnovu infrastrukture. Pitanje je šta, pored sličnih mjera, zemlje zapadnog Balkana još mogu da učine za privredni oporavak?
"Strukturne reforme treba nastaviti, treba reformisati javni sektor i upravu učiniti djelotvornijom, pravni okviri poslovanja treba da se poprave, kao i uslovi za privatni sektor. Birokratija mora da se smanji, a infrastrruktura mora da se popravi jer samo sa njom je moguć trajni razvoj", nabrojao je Mildner.
Infrastruktra i jeste jedna od oblasti u koju Kreditna banka za obnovu podržava najviše projekata u regionu. Pored toga pomaže se finansijski sektor sa ciljem da se domaće banke osposobe da podržavaju mala i srednja preduzeća kao i energetski sektor, posebno korišćenje obnovljivih izvora energija.
Projekte u te tri oblasti je Kreditna banka za obnovu u 2008. u zemljama istočne i jugositočne Evrope pomogla sa 1,1 milijardom evra.
(Beta)