Velika opština Istanbula i Evropska agencija, najavile su početaki izgradnje mosta preko zaliva prema originalnom nacrtu tvorca "Mona Lize"
Jedan od najslavnijih renesansnih umjetnika, Leonardo da Vinči, 510 godina posle smrti dobiće "svoj" most - preko Zlatnog roga u Istanbulu! Riječ je, zapravo, o realizaciji projekta koji je od velikog umjetnika naručio tadašnji sultan Bajazit Drugi.
Velika opština Istanbula i Evropska agencija, najavile su da će uskoro započeti izgradnju mosta preko zaliva prema originalnom nacrtu tvorca "Mona Lize" i "Tajne večere" iz 1502. godine.
Gradonačelnik Istanbula Kadir Topbaš saopštio je da će realizacija ovog projekta biti brza, te da će on biti završen do 2010. godine, kada Istanbul treba i zvanično da postane kulturna prestonica Evrope.
Za Da Vinčijev projekat doznalo se tek 1952. godine, kada je u arhivima carskog Topkapi saraja pronađena originalna prepiska velikog umjetnika sa sultanom i, uz nju, skica mosta. Prema Leonardovoj zamisli, to je trebalo da bude tada najduži most na svijetu, ali ga je umjetnik previše "modernistički" projektovao, pa tadašnja građevinska tehnologija nije bila u stanju da to izvede.
Ožalošćen tom činjenicom, sultan se poslije toga sa istim zahtjevom obratio, ne manje slavnom Leonardovom savremeniku, Mikelanđelu, ali se veliki skulptor, slikar i arhitekta zahvalio na ponudi sa mišljenjem da je izvođenje jednog takvog poduhvata nemoguće.
Ono što prije pet vjekova nije bilo moguće, biće izvedeno od čelika, uz pomoć moćnih građevinskih mašina. Most sa neobično vitkim lukovima, namijenjen isključivo pješacima, biće izgrađen između Ejuba i Sutludže i jednom "nogom", oslanjaće se na ostrvce, usred Zlatnog roga.
Mnoge, međutim, zbunjuje moderna linija makete mosta koja je urađena prema Leonardovom originalnom crtežu, koja neodoljivo podsjeća na novija arhitektonska ostvarenja ovovremenske avangarde. Za dobre poznavaoce djela ovog umjetnika to nije iznenađenje, jer je poznato da se on, osim slikarstvom, bavio i konstrukcijom novih građevinskih i vojnih mašina i da je na svim poljima uvijek trčao ispred svog vremena, što najbolje govore njegovi projekti letilica koje su preteča današnjeg helikoptera.
(MONDO)