Crnogorska vlada donijela je odluku o sudskom poravnanju sa žrtvama deportacije i članovima njihovih porodica u iznosu od 4,135 miliona eura
Porodice i preživjele žrtve deportacije iz prošle decenije tužile su 2004. godine državu Crnu Goru i podnijele 42 tužbe za naknadu štete od više desetina miliona eura.
Ministar pravde Miraš Radović kazao je da visina naknade zavisi od stepena srodstva u slučajevima porodica žrtava deportacije i vremena provedenog u zatočeništvu u slučaju preživjelih deportacije.
Kako je kazao, djeca žrtava će dobiti po 30 hiljada eura, supružnici i roditelji po 25 hiljada, braća i sestre po 10 hiljada eura.
U zavisnosti od toga koliko su provelili u zatočeništvu devet preživjelih deporacije dobiće od 10 do 170 hiljada eura.
On je kazao da samo jedna porodica nije pristala na poravnanje, odnosno supruga i dvoje djece jednog ubijenog navodeći da će se sudski postupak nastaviti.
Radović je kazao i da su zastupnici porodica žrtava depotacije se obavezali da povuku tužbeni zahtjev u šest slučajeva u kojima su nadoknadu tražili braća i sestre, za koje se utvrdilo da za to nemaju pravo.
On je kazao da je vlada odluku donijela poštujući međunarodno pravo sa sviješću da doprinosi regionalnoj saradnji, razvoju dobrosusjedskih odnosa i u namjeri da riješi sva otvorena pitanja koja opterećuju odnose sa susjedima.
Radović je kazao i da je vlada uvjerena da je sporazum najbolji način za rješavanje sporova.
Upitan da li je vlada današnjom odlukom priznala objektivnu odgovornost za počinjeni ratni zločin, Radović je kazao da na to pitanje ne može da odgovori i podsjetio da je Višem sudu u Podgorici završena je istraga protiv bivših pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore (MUP) osumnjičenih za deportaciju Muslimana i Srba u Republiku Srpsku 1992. godine.
"Odluka je donijeta u skladu sa Zakonom o obligacionim odnosima i objektivnom odgovornošću", kazao je Radović.
Pravni zastupnik porodica i preživjelih žrtvava deportacije tokom prošle decenije, Dragan Prelević ocijenio je da je postignuto sudsko poravnanje za njegove klijente predstavlja prvenstveno moralnu satisfakciju.
"Sa druge strane, imajući u vidu neefikasnost sudova u dosadašnjim postupcima koji nisu donijeli nijednu pravosnažnu presudu u posljednje četiri godine, kao i neujednačenu sudsku praksu u regionu, kao i neizvjesnost trajanja ovih postupaka, naši klijenti su pristali na relativno skromne pojedinačne iznose", kazao je Prelević agenciji Beta.
Prelević je kazao da je to jedinstven primjer u regionu i dodao da su zadovoljni što su uspjeli da ostvare "cjelovito obeštećenje da pod pritiskom argumenata drugu stranu dovedemo do priznanja odgovornosti prihvatanja obeštećenja".
Prelević je kazao i da je tokom pregovora njegova kancelarija uspjela da poboljša prvobitnu ponudu vlade.
Porodice i preživjele žrtve deportacije Muslimana i Srba u RS 1992. godine tužile su 2004. godine državu Crnu Goru i podnijele 42 tužbe za naknadu štete od više desetina miliona eura.
Prvu tužbu za naknadu materijalne i nematerijalne štete žrtve deportacije su podnijele 6. decembra 2004. godine. U desetak slučajeva nije donijeta ni prvostepena presuda.
Prva žalba na prvostepenu presudu Višem sudu je predata u julu 2006. Ni o jednoj žalbi Viši sud još nije odlučio.
Tužbeni zahtevi ukupno su iznosili oko 50 miliona eura.
U međuvremenu je u Višem sudu u Podgorici završena istraga protiv bivših pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore (MUP) osumnjičenih za deportaciju Muslimana i Srba u RS 1992. godine.
Za ratni zločin protiv civilnog stanovništva i deportaciju 83 osobe bošnjačke i srpske nacionalnosti, osumnjičeno je osam bivših službenika MUP-a Crne Gore.
Oni se sumnjiče da su izbeglice iz BiH deportovali vojsci bivšeg vođe bosanskih Srba Radovana Karadžića, gdje je većina njih i ubijena.
(Beta/MONDO/Na slici: Sjednica Vlade Crne Gore)