Gase se ćelije u Elektrolizi

Uprava Kombinata aluminijuma počela je da gasi ćelije u Elektrolizi, centralnom dijelu fabrike.

U četvrtak do ponoći u dvije serije bilo je ugašeno 150 od ukupno 528 ćelija, a do Nove godine, Centralno evropska kompanija Olega Deripaske planira da zaustavi čak oko 250 proizvodnih ćelija.

’’ U prosjeku svakodnevno stane sa radom 10-12 ćelija, ali je tehnologija takva da uprava može istovremeno dati zeleno svjetlo za gašenje i po 40 ćelija koje su posebno grupisane’’, prenose ‘’Vijesti’’ na osnovu njihovih izvora.

Isti izvor tvrdi da će 31. decembra raditi u Elektrolizi svega 53 odsto ukupnog broja ćelija, odnosno oko 270, dok će ostale biti ugašene.

’’Olakšavajuća okolnost je što je dio radnika Elektrolize na bolovanju tako, da uprava i njoj lojalni Sindikat za sada vješto kriju planove od velikog broja radnika, ali u drugim fabrikama KAP-a. Rusi više ni ne razmišljaju o 650 radnika u tri prerađivačke fabrike, i od Vlade traže saglasnost da mimo odredbi kupoprodajnog ugovora uruče oko 500 otkaza’’, prenose ‘’Vijesti“

Gašenje ćelija u Elektolizi počelo je još u drugoj polovini oktobra , a kao osnovni razlog tada je naveden remont, odnosno, potreba da se proizvodi što čistiji aluminijum. Međutim, pravi razlozi vrlo brzo su izašli na vidjelo, a to je drastičan pad berzanske cijene aluminijuma na svjetskoj berzi i ogormni gubici.

Nije ni prošao mjesec, Rusi su sazvali vanrednu skupštinu na kojoj su ekspresno donijeli odluku da mogu smanjiti proizvodnju na nivo i do 60.000 tona godišnje.

Nakon prerađivačkih fabrika KAP-a koje su stale sa radom, sada su više nego očigledni problemi i u srcu Kombinata, ali to za sada od javnosti i većine radnika u drugim fabrikama na sve načine pokušavaju da sakriju, i uprava i njoj lojalni čelnici glavne sindikalne organizacije koji se svake sedmice sastaju.

Izvor “Vijesti” iz menadžmenta tvrdi da će CEAC zbog velikih gubitaka koje ostvaruje u podgoričkoj kompaniji, proizvodnju vrlo brzo svesti na oko 60.000 tona godišnje.

Ovaj podatak bi trebao da zabrine čelnike crnogorske Vlade jer je sad više nego izvjesno da ruski investitori sigurno ne zaustavljaju rad tolikog broja ćelija Elektrolize da bi ih potom ponovo puštali u pogon. Naime, za kompletan remont i pokretanje samo jedne ćelije potrebno je izdvojiti oko 50.000 eura što znači da će od 1. januara troškovi pokretanja ugašenih ćelija porasti do nevjerovatnih 12,5 miliona eura. A te pare Rusi, koji ovih dana nemaju ni za plate svim radnicima, sigurno neće dati.


U Preradi još nema novembarskih plata

Predsjednik Sindikata Prerade Miodrag Pavićević upozorio je juče pismeno izvršnog direktora Kombinata aluminijuma Vjačeslava Krilova, da su pokrenuli aktivnosti prema svim nadležnim državnim organima zbog ugrožavanja prava oko 430 radnika te fabrike.

’’ Zaposlenima je uskraćeno elementarno pravo na zaradu i time ugrožen socijalni status radnika i njihovih porodica. Zaposlenima u Preradi ste zaustavili isplatu zarada za novembar, a što nijeste imali pravo ni prema Zakonu o radu, ni prema Kolektivnom ugovoru u Preradi’’, navodi se, između ostalog, u pismu koje je juče Pavićević uputio direktoru Krilovu.

Kako saznajemo nezvanično, radnici će narednih dana najvjerovatnije zatražiti pomoć Vlade i Inspekcije rada.

Vlasnik KAP-a nije ispoštovao obaveze iz kupoprodajnog ugovora ni pokrenuo proizvodnju u ovoj fabrici. Nakon što radnicima Prerade nije isplaćena novembarska zarada prije dva dana oko 430 porodica došlo je u tešku materijalnu situaciju, jer veliki broj radnika kreditno zaduženih u bankama ne može ni izmiriti mjesečnu ratu duga.

Većim nesporazumima u Preradi, jednoj od tri prerađivačke fabrike u KAP-u, prethodio je početkom sedmice susret 11 radnika iz Berana sa predstavnicima Centralno-evropske kompanije (CEAC) i KAP-a koji su zaposlenima ponudili po 2.500 eura za dobrovoljni raskid radnog odnosa.

Nezadovoljstvo je kulminiralo kada radnicima nije isplaćena redovna novembarska zarada.

Iz uprave KAP-a rečeno je da “KAP da bi održao proizvodnju u sadašnjoj situaciji je primoran da odredi prioritete u isplatama zarada”.

’’Ova odluka je saopštena radnicima i sindikatu Prerade prije sastanka koji je održan u Beranama- kažu iz uprave KAP-a i napominju da “na osnovu kolektivnog ugovora Prerade, 15 godina 11 zvanično zaposlenih u Beranama prima stopostotne zarade za proizvodnju koja ne postoji”.

Iz menadžmenta napominju da je od decembra 2005, kada su preuzeli KAP, kompanija obezbjeđivala novac za sve prerađivačke kapacitete: Preradu, Kovačnicu i FAK Kolašin, odnosno, gotovo 16 miliona eura za isplatu zarada sa porezima i doprinosima zaposlenima u prerađivačkim kapacitetima.

’’Imajući u vidu činjenicu da je KAP danas suočen sa pitanjem opstanka, ponudili smo zakonsko rješenje, koje je za nas u ovom trenutku jedino moguće’’, navode iz menadžmenta KAP-a.

Iz uprave napominju da danas sve aluminijumske kompanije trpe značajne posljedice globalne krize, te da smanjuju proizvodnju od 10 do 60 odsto.

’’Nekoliko investitora, koji su bili zainteresovani za kupovinu prerađivačkih kapaciteta i sa kojima je CEAC, uz saglasnost Vlade, vodio pregovore, uglavnom su odustali zbog prevelikog broja zaposlenih i socijalnih obaveza predviđenih ugovorom, koje ne počivaju na realnim osnovama. KAP je 1991. preuzeo 20 zaposlenih od beranske Fabrike celuloze, koja je zatvorena dvije godine ranije i dio kapaciteta angažovao za proizvodnju folije za sladoled. Proizvodnja nikad nije bila profitabilna i zaustavljena je 1993. godine’’, kaže se na kraju saopštenja uprave.

Ko štiti radnike

Najveća nevolja za oko 2.500 radnika Kombinata aluminijuma je što njihove interese pred poslodavcem zastupa nekoliko sasvim odvojenih sindikalnih organizacija.
Među njima, nažalost često neupućenih radnika, ima i sindikalnih čelnika sa mjesečnim zaradama od par hiljada eura, koji baš ovih dana više vode računa da se ne zamjere upravi nego li da vode računa o interesima svojih kolega među kojima neki prije dana nijesu ni primili platu.

Nažalost, i nakon privatizacije državni Sindikat u KAP-u zamijenio je privatni, kojim sada izgleda upravljaju Deripaskini ljudi.


(MONDO)