Amanda (21), optužena da je novembra prošle godine učestvovala u ubistvu svoje "cimerke", Meredit Kerčer (21), igra u filmu nazvanom "Posljednji grad"
Mlada Amerikanka Amanda Noks, student na razmjeni u Italiji u okviru programa Erazmo i vjerovatno najčuveniji osumnjičenik za ubistvo u ovoj zemlji, glumi u eksperimentalnom, zatvorskom filmu u kojem, između ostalog, recituje čuveni Hamletov monolog "Biti ili ne biti".
Amanda (21), optužena da je novembra prošle godine učestvovala u ubistvu svoje britanske "cimerke", Meredit Kerčer (21), igra u filmu nazvanom "Posljednji grad" (L'Ultima citta), zajedno sa još 11 zatočenica zatvora Kapane u Peruđi.
I ubica i žrtva bile su studentkinje Univerziteta u Peruđi.
Amandi Noks će biti suđeno januara iduće godine. U međuvremenu, kako je javila privatna italijanska agencija Adnkronos, ona igra na filmu - glumi ulogu zatvorenice "koja sanja o slobodi".
"Ovo je jedna od kulturnih aktivnosti kojom zatvorenice moraju da se bave", rekao je Klaudio Karini, režiser filma finansiranog iz budžeta. On je još od ranije poznat kao režiser pozorišnih predstava u kojima glume žene, zatvorenice.
Reakcije u javnosti su vrlo različite - protesti sa desnice, razumjevanje sa ljevice.
"Šta radi ta Amanda tamo? Gdje se ona, pobogu, nalazi - u odmaralištu u kojem se bavi glumom ili, pak, u zatvoru zbog svirepog ubistva jedne svoje vršnjakinje?", gnijevno je upitao portparol Hrišćansko-demokratske unije, Mauricio Ronkoni.
Lider ljevičarske partije Valter Veltroni je, međutim, ukazao na obavezu da se poštuje princip da niko nije kriv dok ne bude osuđen.
"Amanda nije kriva sve dok ne bude - ako bude! - osuđena... Dotle, ona je u istražnom zatvoru, a zna se da je zadatak zatvorskih vlasti da što bolje doprinesu rehalibilitaciji svojih štićenika", izjavio je Veltroni.
Ubistvo se dogodilo 1. novembra 2007. godine. Istražni sudija je, na osnovu izvještaja patologa, konstatovao da je smrt Meredit Kerčer uslijedila poslije mnogobrojnih uboda nožem u vrat, pri čemu je zaobiđena glavna arterija.
Baš zato je smrt bila bolna i spora, istaknuto je u izvještaju patologa.
Tužilac tvrdi da je smrtonosne ubode nožem zadala Amanda Noks, a da su žrtvu držali njen mladić Rafaele Solečito i treći osumnjičeni, Rudi Gede iz Obale Slonovače. Ovaj posljednji je oktobra ove godine osuđen na 30 godina zatvora.
Sukob je nastao, prema optužnici, pošto je Meredit odbila da učestvuje u zajedničkoj seksualnoj orgiji.
Osumnjičeni poriču sve optužbe, a Amanda tvrdi da uopšte nije bila u spavaćoj sobi u kojoj se ubistvo dogodilo, već u kuhinji.
"Čula sam Mereditine krike, pa sam se silno upllašila i zapušila uši... i ne znam šta se potom događalo... Ne sjećam se šta se potom tačno desilo, znam samo da sam se probudila u Rafaelovom stanu, u njegovom krevetu", ispričala je Amanda dnevniku "Tajms" iz Londona.
Slučaj je žestoko uzburkao italijansko, američko i britansko javno mnjenje, pa zato nije čudo što se s velikom pažnjom prati i ovaj najnoviji "nestašluk" Noksove - uloga filmske glumice.
Film govori o "imaginarnom putovanju" u kojem 12 zatvorenica bježe iz zatvora. One prolaze kroz "metaforičke gradove" koji predstavljaju svjetove filma, rada, muzike, usamljenosti, ludila i snova, objasnio je Karini.
Završava se njihovim ulaskom u sedmi, posljednji grad. Tu konačno shvataju da je sve bilo iluzija, mašta, da one, u stvari, nikada nisu mrdnule iz zatvora.
Noksova, nekadašnji student Univerziteta Vašington u Sijetlu, "boravi" na ekranu samo pet od ukupno 55 minuta, koliko film traje, kaže Karini, dodajući da je riječ o "filmu fantazije u kojem se prepliću prošlost i sadašnjost".
Tokom tih pet minuta, Noksova glumi na italijanskom i engleskom i recituje čuvene stihove iz Hamletovog monologa, u kojima junak Šekspirove tragedije filozofira o "životnim mukama", strahu od smrti i mnogo još čemu.
Inače, premijera je trebalo da bude održana prošle nedjelje u okviru Festivala eksperimentalnog filma, ali je odložena za idući mjesec, pošto bude okončana prva runda suđenja.
U filmu igraju i druge strankinje, zatvorenice, među kojima i žene iz istočne Evrope i Južne Amerike, kao i nekoliko Italijanki.
(Tanjug)