Zahtjev Vlade Crne Gore za ulazak u NATO u ovom momentu podržava četvrtina punopravnih članica tog saveza
Zahtjev Vlade Crne Gore za ulazak u NATO u ovom momentu podržava četvrtina punopravnih članica tog saveza.
Činjenica da je Crna Gora tek započela intenzivnije procese saradnje sa 26-članom Alijansom, kao i prihvatanje standarda neophodnih za članstvo u tom savezu, je jedan od razloga takvog stava članica NATO-a.
Kao potencijalna prepreka za dobijanje MAP statusa navodi se to da je Crna Gora svega dvije godine u Partnerstvu za mir, a tek ove godine je počela i prve konkretne zajedničke aktivnosti sa zemljama partnerima.
’’Alijansa ne želi da prejudicira buduću odluku članica o zahtjevu Crne Gore da postane kandidat za članstvo’’, poručeno je sa ministarstog sastanka članica NATO-a održanog početkom mjeseca u Briselu.
Šefovi diplomatija država članica tog saveza ipak su pozdravili napredak Crne Gore u evroatlantskim integracijama. Par sedmica prije toga premijer Milo Đukanović podnio je zahtjev za članstvo Crne Gore u NATO-u, prenose ‘’Vijesti’’.
Izvori „Vijesti“ tvrde da je „gotovo sigurno“ da će članice NATO-a podržati zahtjev Crne Gore da se rasprava o aplikaciji za MAP uvrsti na dnevni red samita Alijanse u aprilu sljedeće godine u Strazburu i Kelu, ali i da je izvjesno da će se odluka o dobijanju MAP-a donijeti ili neposredno pred, ili za vrijeme samita. Oni napominju da će ipak odluka više zavisiti od političke procjene ključnih aktera nego od ispunjavanja standarda.
„Puno toga će zavisiti od situacije sa Gruzijom i Ukrajinom, koje su takođe aplicirale sa MAP. Ako unutar Alijanse ne bude konsenzusa oko te dvije države, kao što je bio slučaj na prošlom samitu, to bi moglo dodatno da 'pogura' dobijanje Akcionog plana za članstvo i za Crnu Goru, i za Bosnu i Hercegovinu“, tvrdi jedan od zvaničnika.
Isti izvor podsjeća da je slična situacija po Crnu Goru bila i početkom godine pred samit NATO-a u Bukureštu. Odluka o dobijanju Intenziviranog dijaloga dobila je podršku svih članica NATO bukvalno pred sam početak samita.
Otpočinjenje Intenziviranog političkog dijaloga sa Crnom Gorom u tom momentu nijesu podržavale neke zemlje Beneluksa, jer je Crna Gora, navodno, prebrzo preskakala stepenice prema članstvu u NATO-u. One su takođe smatrale da za početak ID-a još nije dostigao dovoljan nivo kompatibilnosti sa NATO standardima u različitim oblastima.
Zvaničnici tvrde da se u narednim mjesecima očekuje intenzivna diplomatska aktivnost i Crne Gore, posebno Misije pri NATO-u, ali i Ministarstva inostranih poslova i Ministarstva odbrane, uz pomoć partnerskih država, kako bi ishod samita u aprilu bio pozitivan.
Prva provjera u januaru
Prema nezvaničnim informacijam, krajem januara u Podgoricu dolazi ekspertski tim NATO-a koji bi trebalo da napravi procjenu dosadašnjeg učinka Crne Gore u procesima IPAP i PARP, odnosno reformama bezbjednosnog sektora, ali i rezultate Intenziviranog dijaloga, što je politički segment saradnje sa Alijansom. Od rezultata te procjene zavisiće i preporuka koju će Brisel uputiti članicama Alijanse.
Akcioni plan za članstvo(Membership Akcion plan-MAP) predstavlja posljednju stepenicu koju država zainteresovana za članstvo mora da prođe prije poziva za punopravno članstvo. Predviđa poseban mehanizam i procedure koje moraju da prođu države aspiranti za članstvo. MAP kao proces predviđa prireme i reforme u državi aspirantu za članstvo koje uključuje pet područja – politička, odbrambena i vojna, finansijska, bezbjednosna i pravna pitanja.
(MONDO)