Izvor: MONDO
BEOGRAD 14. 11. - Žene bi mogle potpuno da zavladaju kontinentom koji po tradiciji veliča mušku vlast, čizmu, uniformu, epolete, pa i gvozdenu pesnicu. To se već desilo u Čileu i Argentini, a oba susjeda na južnom rogu prošla su kroz olovna vremena vojnih diktatura, državnog terora i masovnih ubistava sopstvenih sunarodnika kada su na vrhu piramide vlasti bili isključivo muškarci, piše beogradska "Politika". U Čileu je prošle godine razvedena socijalistkinja Mišel Bašele izabrana za predsjednicu, dok je prošle nedelje u susjednoj Argentini odlučeno da dosadašnja prva dama Kristina Kiršner dodje na čelo države.
U prvom govoru, pošto su objavljeni rezultati sa birališta, Kristina Kiršner (54) obratila se svojim sunarodnicama, domaćicama koje su ostale kod kuće, fabričkim radnicama, profesorkama, studentkinjama, poslovnim ženama: "Znam da možemo da odradimo veliki i sjajan posao".
Trend počinje da se širi i na sjever. U Paragvaju odlazeći predsjednik Nikanor Duarte podržava bivšu ministarku obrazovanja Blanku Ovelar koja bi mogla da bude predsjednički kandidat sledeće godine. Govori se da brazilski predsjednik Luis Injasio Lula želi da Dilma Rusef, bivša ministarka energetike, bude kandidat Radničke partije 2010, kad se okonča njegov drugi mandat. Ako bi i na čelo latinoameričkog giganta došla ljepša polovina, većina stanovništva nekadašnjeg mačo kontinenta u drugoj deceniji dvadeset prvog vijeka bila bi vodjena državničkom palicom slabijeg pola.
Kakva je to nepogoda preokrenula tradicionalna vjerovanja? Žene možda imaju specifičan način koji nije svojstven muškarcima, kaže Kristina Kiršner, dok paragvajska ministarka govori o "ženskoj viziji". Jedna socijalna radnica iz Buenos Ajresa kaže da žene šire gledaju na neke probleme i umiju da rade više stvari istovremeno. Iz Buenos Ajresa kao latinoameričkog Pariza oduvjek su se u ostali dio Latinske Amerike širili svi modni trendovi, pa bi i ovaj ženski talas mogao da zahvati ne samo zeleni kontinent, već i da "globalno zagrije planetu". Čak je i "veliki sujsed" (Sjeverna Amerika) dopustio da u svim anketama za predsjedničkog kandidata vodi žena. Sadašnja prva dama četrdesetomilionske Argentine, koja već sledećeg mjeseca od svog supruga mirno preuzima kormilo (istina, on joj je sve svojevoljno prepustio odlučivši da se ne kandiduje za drugi mandat), poželjela je Hilari Klinton svaku sreću sledeće godine na izborima u SAD. I jednoj i drugoj zamjera se da su za svoje političke ambicije iskoristile svoje muževe i njihov položaj u državi. Ali intimni porodični prijatelji dvije moćne familije na sjeveru Sjeverne i na jugu Južne Amerike, tvrde da su ove dvije pravnice i senatorke upravo zaslužne što su im muževi postali predsjednici.
Kada su Klintonovi prolazili pored jedne provincijske benzinske pumpe benzin im je natočio jedan Hilarin udvarač iz školskih dana. "Eto, gdje bi ti bila, da se nisi udala za mene", rekao joj je Bil. "Ne", odgovorila je brzo Hilari, kojoj se u SAD spočitava da "misli munjevito kao muškarac", "ovaj radnik sada bi već bio u Bijeloj kući".
Uspon na sam vrh vlasti došao je naglo, ali i čileanska predsjednica Bašele i Kiršnerova bile su angažovane protivnice vojnih diktatora sedamdesetih. Poslije Pinočeovog pada, Bašele, čiji je otac general mučen i ubijen u Pinočeovim kazamatima, bila je ministarka zdravlja i odbrane, a Kristina Kiršner bila je u više navrata uspešna senatorka.
Po mišljenju Marte Lagos, koja rukovodi ispitivanjem javnog mnjenja u "Latinobarometru" sa sjedištem u Čileu, obije zemlje su "očajnički tražile novu vrstu političke elite, poslije surovih zločinačkih diktatura". Marta Lagos strahuje, medjutim da je ženski talas kratkog daha. Mišel Bašele opada popularnost, a zamjera joj se da je neodlučna. Kad se muškarac naljuti za njega kažu da je "jak i čvrst", a kada se žena naroguši ima "lošu narav".
(MONDO)