On je kazao da je u najvećem dijelu prihvatljiva ocjena medija iz regiona da su Crna Gora i njena Centralna banka najspremnije dočekale krizu
Crnogorski bankarski sektor nije bitnije ugrožen globalnom finansijskom krizom jer nije učestvovao u spekulativnim poslovima koji su generisali opštu krizu, smatra Anđelko Lojpur, profesor podgoričkog Ekonomskog fakulteta.
On ističe i odmjerenu ulogu Centralne banke, koja je u relativno kratkom roku, restrukturirala bankarski sektor, i uspjela da čitavu situaciju drži pod kontrolom i opravda svoju ulogu.
” Treba cijeniti i nove mjere Vlade, koncipirane u smislu pooštravanja uslova za kreditiranje i slično, tako da je stvorena prilično dobra osnova da se bankarski sistem odbrani od krize i da se ona ne proširi na realni sektor u crnogorskoj ekonomiji”, rekao je Lojpur,a prenose “Vijesti”.
Te mjere, po njegovoj ocjeni, mogu garantovati sigurnost i stabilnost bankarskog sistema u kratkom roku, ali upozorava da dosta toga, ipak, zavisi od dimenzija i intenziteta krize u globalnim razmjerama.
Lojpur je kazao da je u najvećem dijelu prihvatljiva ocjena medija iz regiona da su Crna Gora i njena Centralna banka najspremnije dočekale globalnu krizu od svih susjednih zemalja.
” Ipak, nema mjesta opuštanju, i kao zemlja u procesu tranzicije moramo preispitati neke vlastite dogme i prihvatiti da se ovdje radi o konstrukcionoj greški sistema, koja je, nažalost, i u domaćim okvirima, srećom, više u glavama nego u stvarnosti, snažno zagovarana”, dodao je Lojpur.
Prema Lojpurovim riječima, prvi udar finansijske krize nije se značajnije odrazio na privredu Crne Gore, ali se iz toga ne smije zaključiti da će ona zaobići ovo područje.
” Kada je u pitanju inflacija, potencijalnu opasnost vidim u tome što Crna Gora uvozi značajnu količinu robe, tako da je moguće da po tom osnovu bude “uvezen” i određeni procenat inflacije”, objasnio je Lojpur.
On očekuje da će u Crnoj Gori naredne godine doći do određenog usporavanja privrednog rasta, i to u onim granama koje su razvojni bum imale upravo zahvaljujući značajnom prilivu stranih investicija, kao što je sektor građevinarstva, dijelom turizma i njihovih pratećih usluga.
” Prvi udar finansijske krize već se desio na globalnom nivou i različite zemlje su prošle drugačije. Poučna su iskustva Mađarske, ali u negativnom smislu, jer su njene banke imale 34 odsto više pozajmljenih nego dobijenih sredstava “, naveo je Lojpur.
Tako, na primjer, kako je objasnio, mađarska privreda je u pravom smislu tog pojma “visila o tankoj niti” i opstala je zahvaljući finansijskoj infuziji sa strane.
” S druge strane, češke, slovačke i poljske banke skoro i ne osjećaju posljedice finansijske krize jer su pozajmljivale manje od onoga što su imale na računima ulagača, a u njima se morala dokazivati i sposobnost otplaćivanja kredita “, kazao je Lojpur.
(MONDO)