Ekonomisti, bankari i analitičari upozoravaju da će u narednoj godini, keš I u Crnoj Gori biti najskuplja, a radno mjesto skupa roba.
Predstavnici Vlade malo su, ipak, umjereniji u ocjenama, piše dnevnik Pobjeda.
Ministar finansija i potpredsjednik Vlade dr Igor Lukšić kaže za podgorički list da ne mora da znači da će doći do tako dramatičnih promjena, u kojima će keš biti najskuplja, a radno mjesto skupa roba.
”Svaka kriza sa sobom nosi pad zaposlenosti, ili rast nezaspolenosti. Prvi efekat biće smanjenje broja nerezidenata, koji će se zapošljavati u Crnoj Gori. Ako se smanji aktivnost, odnosno ako bude manje posla u turizmu i građevinarstvu, onda će manji broj radnika sa strane biti prvi vidljivi efekat”, kaže Lukšić.
On dodaje da se mora voditi računa i o onome što je vezano za građevinarstvo i turizam, gdje bi eventualno restrukturiranje moglo da podrazumijeva smanjen broja zaposlenih.
”Keš je uvijek potreban i to nije neophodno nikome objašnjavati. Bez obzira kroz koju formu dolazi, on je u funkciji ekonomije. Keš koji imamo na računu, ako nije došao od kredita ili na neki drugačiji način, u svakoj krizi je preferirana opcija”, objašnjava ministar Lukšić.
Generalni direktor Podgoričke banke, Mladen Rabrenović smatra da treba štedjeti i ne trošiti suviše.
”Kriza je tu, ona će i proći, ali svi u kriznim vremenima moramo da budemo štedljiviji - kako u preduzećima, tako i na ličnom planu. Vjerovatno da postoje kalkulacije da će onaj koji bude imao gotov novac, polovinom naredne godine moći da kupi više, da tako kažem, kvadratnih metara stana, zemljišta ili drugih nekretnina nego sada. Ne smijemo, međutim, zaboraviti da u svakom momentu odnos novca i robe definiše ponuda i tražnja. Ako neko namjerava jeftinije da dođe do kuće ili stana u narednoj godini, onda može da igra "na tu kalkulaciju". Jednostavnije rečeno - ta računica je opravdana”, kaže Rabrenović.
Direktor Podgoričke banke dodaje da u kriznim vremenima dolazi i do otpuštanja radnika alise nada da to neće biti izraženo u Crnoj Gori u većem obimu.
”Izvjesno je da u krizi nema potrebe za novim zapošljavanjem, pa će oni koji traže posao teže do njega dolaziti. Kvalitetni ljudi bez posla biće velika konkurencija onima koji već rade. To će dodatno oboriti cijenu rada i podići konkurentnost radnog mjesta. Poslodavci će moći da dobiju kvalitetne kadrove za manju platu. Posao će se teže dobijati, a još teže sačuvati”, kaže Rabrenović.
I nezavisni analitičar Predrag Drecun smatra da će keš biti najskuplja roba, a radno mjesto veoma skupo.
”Crna Gora neće biti izuzeta od ovih anomalija, ali možda u manjoj mjeri od velikih svjetskih ekonomija. Keš će biti najskuplja roba, zato što banke neće moći da budu likvidne u dosadašnjem nivou, odnosno u stepenu koji zahtijevaju bankarska pravila. Sa kešom koji klijenti budu imali na računima kod banaka, neće moći, ili ne znači da će moći, da raspolažu u svakom momentu u narednoj godini. To izaziva takozvani efekat "juriš na banke", komentariše Drecun.
On kaže da će sva preduzeća u narednom periodu, morati da snižavaju troškove, pa i trošak kapitala, što znači i onaj po osnovu radne snage.
”To će dovesti do otpuštanja radnika, a u kojoj mjeri - teško je zaključiti. Poslodavci su već najavili otpuštanje zaposlenih, ukoliko Vlada ne smogne snage da ih podrži novim mjerama, koje bi olakšale poslovanje. Moramo, međutim, znati da će to biti veoma teško, jer Vlada ne može da vodi socijalnu politiku u svakom preduzeću”. Posao Vlade je da održava i garantuje stabilnost, ali je fizički, materijalno i na drugi način nemoguće svakoga održati u životu. Neko će propasti, neko opstati, a neko se i proširiti. U recesiji ima i onih koji idu u "zelenu zonu" i koji napreduju”, kaže Drecun.
Ministar finansija, dr Igor Lukšić smatra je kriza 50 odsto psihološka. I generalni direktor Podgoričke banke, Mladen Rabrenović, dijeli ovo mišljenje.
”Psihologija je uvijek prisutna, naročito u bankarskom sektoru. Banke imaju depozite privrede i građana i moraju se praviti računice oko ročne transformacije. U situaciji smo da tada, zbog psihološkog efekta, dolazi do enormnog podizanja depozita i štednih uloga. Banke, bez ozbiljnijih razloga, dolaze u probleme i teže servisiraju obaveze. Zbog toga kažem da je psihologija veoma važna”, objašnjava Rabrenović.
On podjseća da je crnogorski bankarski sektor poslao poruku klijentima da je generalno zdrav.
”Odolio je izazovima odliva depozita, nakon čega je situacija mnogo stabilnija. Depoziti se sada vraćaju. U smirivanju ovog psihološkog efekta pomogla je i država, garantovanjem svih depozita, tako da je psihološki uticaj krize u mnogome amortizovan”, kaže Rabrenović.
Analitičar Drecun je, međutim, oprezniji po pitanju procjene u kojoj je mjeri kriza psihološka.
”Kad neko podiže novac iz banke, ne radi to samo zbog straha, nego i zbog potrebe. U ovom trenutku mnogo je važnije da je kriza u značajnoj mjeri definisana psihološkim faktorima. Sa tim uzrokom veoma teško ćemo se izboriti. Prije će proći drugi uzroci, nego taj. I kada ekonomija uplovi u neke mirnije vode, trebaće vremena da ljudi vrate povjerenje u sistem. Naročito kod nas, koji smo u zadnjih 20 godina imali potrese - od stare devizne štednje, preko piramidalnih banaka, do sadašnje nelikvidnosti”, kaže Drecun.
On kaže da bi po optimističkom scenariju, posao bi moglo izgubiti od 10 do 15 hiljada radnika u narednom periodu, a po pesimističkom – oko 30 hiljada.
(MONDO)