"Psihološke prepreke" su glavni razlog što veoma sporo dolazi do normalizacije između Herceg Novog, Dubrovnika i Trebinja
Otpori punoj saradnji između Crne Gore, Hrvatske i BiH još su vidljivi, a na to utiče u dalje živo sjećanje na rat koji se vodio na tromeđi tih država početkom 90-ih godina prošlog vijeka, pokazalo je predstavljeno istraživanje jednog instituta.
Prema rezultatima istraživanja ispitanika na pograničnom području tri države, u organizaciji Istočno-zapadnog instituta koje je predstavljeno u Podgorici, "psihološke prepreke" su glavni razlog što veoma sporo dolazi do normalizacije između Herceg Novog, Dubrovnika i Trebinja.
Vođa istraživačkog projekta o stavovima stanovnika mikro-regije Južni Jadran o ratu i pomirenju Mladen Basta je na konferenciji za novinare rekao da na području Dubrovnika, Herceg Novog i Trebinja postoje ražličiti pogledi o tome šta se dogodilo u ratu i ko je za to odgovoran.
Istrazivanje, koje se od 2002. godine sprovodi na uzorku od 500 ispitanika u pograničnom podrucju, pokazalo je da 74 odsto ispitanika Herceg Novog smatra da je hrvatska strana počinila ratne zločine.
To misli čak 91 odsto ispitanika u Trebinju, dok 98 odsto Dubrovčana odgovornost za ratne zločine prebacuje na srpsku i crnogorsku stranu.
Oko 67 odsto Dubrovčana je navelo da Hrvatska ne treba da uputi izvinjenje za ratne zločine, a 95 odsto da bi Crna Gora Hrvatima trebalo da se izvini.
Polovina ispitanika u Herceg Novom je odgovorilo da ne zna ko bi kome trebalo da se izvini, dok 43 odsto Trebinjaca smatra da izvinjenje nije potrebno.
Istrazivanje je pokazalo i neke optimističke poruke.
Ako bi Dubrovnik pogodila neka prirodna katastrofa, 94 odsto Trebinjaca se izjasnilo da bi pomoglo tom gradu, a isto bi učinili i prema Herceg Novom.
Hercegnovljani bi Trebinju, u istoj situaciji, pomogli u 82 odsto slučajeva, a Dubrovniku u 67 odsto. Dubrovčani bi, pak, pomogli Herceg Novom i Trebinju u procentu od oko 60 odsto.
Istrazivanje o stavovima stanovnika Dubrovnika, Herceg Novog i Trebinja, kako je objašnjeno, trebalo bi da vladama Hrvatske, Crne Gore i BiH pomogne u pripremama za uključivanje tih zemalja u Evropsku uniju.
(Beta)