![Hrvatska trazi jos tri hiljade umjetnina Hrvatska trazi jos tri hiljade umjetnina](https://mondo.me/Picture/14/png/za-vesti.png)
PODGORICA, 31. 10. - Hrvatski abasador u Crnoj Gori Petar Turčinović izrazio je juče zadovoljstvo saradnjom hrvatske i crnogorske policije i najavio nove akcije za pronalaženje preostalih, u minulom ratu opljačkanih kulturnih dobara na dubrovačkom području.
Tri slike sa crkvenim motivima, nestale početkom devedestih iz katoličkog samostana u Slanom, koje su prekjuče vraćene, samo su mali dio nestalog umjetničkog blaga za kojim traga hrvatska država.
Ambasador Turčinović kazao je "Vijestima" da je u ratu u Hrvatskoj ukradeno više od 28 hiljada umjetnina, od čega je najveći dio pripadao muzejima i arhivima. “Hrvatska i tadašnja Srbija i Crna Gora osnovale su povjereništva za vraćanje nestalog kulturnog blaga. Do sada je vraćeno više od 25 hiljada umjetnina, a za tri hiljade se i dalje traga”, naglasio je Turčinović.
Njihov spisak nalazi se u bazi podataka hrvatskog Ministarstva kulture, policije i Interpola. Saradnja između hrvatske i crnogorske policije nastaviće se, između ostalog, i instaliranjem softvera koji će omogućiti lako prepoznavanje ukradenog kulturnog blaga, zahvaljujući bogatoj bazi podataka.
Turčinović je kazao i da se "daleko najveći" broj ukradenih umjetnina nalazi u Srbiji", a da je u Crnoj Gori ta brojka "drastično manja" ali se tačan broj ne zna.
Vraćanje tri platna uzeta iz Franjevačkog samostana naišlo je na jednoglasno odobravanje crnogorske stručne i kulturne javnosti.
Istoričar umjetnosti Aleksandar Čilikov ocijenio je da je "potpuno prirodno da ono što je otuđeno bude i vraćeno".“Ne znam kod koga su bile umjetnine, ali je odlično što su vraćene”, kazao je Čilikov, upozoravajući da je moguće da se u Crnoj Gori nalazi još otuđenog kulturnog blaga sa dubrovačkog ratišta.
Njegovu tvrdnju potkrijepili su za "Vijesti" i stručnjaci Narodnog muzeja Crne Gore koji početkom devedesetih umalo nije postao depo za umjetnine opljačkane na dubrovačkom ratištu.
Arheolog Stanko Roganović prisjetio se kako je ukradeno kulturno blago vojska JNA "nudila" cetinjskom muzeju, te da su "neko vrijeme te umjetnine bile smještene u prostore koje nadgleda Ministarstvo kulture Crne Gore". “Kradeni kontingent nuđen je prvo muzejima, ali je rukovodstvo Muzeja to odbilo sa gnušanjem. Najvjerovatnije i ove slike, koje su sada vraćene Hrvatskoj pripadaju tom kontingentu”, kazao je Roganović.
Administrator baze podataka Narodnog muzeja Saša Berkuljan, koji je 1992. godine bio odbornik u Skupštini opštine Cetinje i poslanik u Skupštini Crne Gore, potvrdio je za "Vijesti" da je vojska, povlačeći se sa dubrovačkog ratišta, dovukla i brojna kulturna dobra.
“Tadašnji direktor je bio Radomir Bulatović od kojeg sam saznao da vojska ima namjeru da dio tog materijala deponuje u Narodnom muzeju. To saznanje sam podijelio sa nekoliko kolega i onda smo na Radio Cetinju saopštili naš stav da se sve to fino vrati vlasnicima”, kazao je Berkuljan.
On je istakao da su nakon reakcije Cetinja "slike proslijeđene u Ministarstvo kulture gdje je obavljena procjena". “Tu se moja spoznaja o redosljedu stvari završava. Štampa je tada pisala kako je nakon te proizvoljne procjene dio slika vraćen privatnim vlasnicima”, kazao je Berkuljan, dodajući da ne zna šta se desilo sa umjetničkim djelima koja nijesu vraćena vlasnicima.
Direktorica Dvorca kralja Nikole Anđe Kapičić, koja se tada takođe usprotivila skladištenju otetih kulturnih dobara, kazala je kako je taj kontingent koji su u Muzeju demonstrativno odbili da prime, nakon Podgorice proslijeđen u Beograd.
U crnogorskom Ministarstvu kulture dokumentacije o tom periodu - nema. Sekretar Ministarstva Tomo Miljić naveo je da nije informisan, kao i da je o vraćanju tri umjetnine Hrvatskoj saznao iz "Vijesti". “U Ministarstvu podataka o tim kulturnim dobrima nema, ali ovdje sigurno nije ništa od toga”, kazao je Miljić.
Direktor Narodnog muzeja Petar Ćuković, koji je više puta razgovarao sa hrvatskim delegacijama o vraćanju otetog kulturnog blaga, naglasio je da je prekjučerašnje dešavanje "dobra vijest", ali da "nipošto ne treba zaboraviti sramotu što smo uopšte došli u takvu situaciju". “Treba se nadati da će sve što je uzeto, ako je u Crnoj Gori, u najkraćem mogućem roku biti pronađeno i vraćeno onome kome pripada”, zaključio je Ćuković.
Tri slike sa crkvenim motivima, nestale početkom devedestih iz katoličkog samostana u Slanom, koje su prekjuče vraćene, samo su mali dio nestalog umjetničkog blaga za kojim traga hrvatska država.
Ambasador Turčinović kazao je "Vijestima" da je u ratu u Hrvatskoj ukradeno više od 28 hiljada umjetnina, od čega je najveći dio pripadao muzejima i arhivima. “Hrvatska i tadašnja Srbija i Crna Gora osnovale su povjereništva za vraćanje nestalog kulturnog blaga. Do sada je vraćeno više od 25 hiljada umjetnina, a za tri hiljade se i dalje traga”, naglasio je Turčinović.
Njihov spisak nalazi se u bazi podataka hrvatskog Ministarstva kulture, policije i Interpola. Saradnja između hrvatske i crnogorske policije nastaviće se, između ostalog, i instaliranjem softvera koji će omogućiti lako prepoznavanje ukradenog kulturnog blaga, zahvaljujući bogatoj bazi podataka.
Turčinović je kazao i da se "daleko najveći" broj ukradenih umjetnina nalazi u Srbiji", a da je u Crnoj Gori ta brojka "drastično manja" ali se tačan broj ne zna.
Vraćanje tri platna uzeta iz Franjevačkog samostana naišlo je na jednoglasno odobravanje crnogorske stručne i kulturne javnosti.
Istoričar umjetnosti Aleksandar Čilikov ocijenio je da je "potpuno prirodno da ono što je otuđeno bude i vraćeno".“Ne znam kod koga su bile umjetnine, ali je odlično što su vraćene”, kazao je Čilikov, upozoravajući da je moguće da se u Crnoj Gori nalazi još otuđenog kulturnog blaga sa dubrovačkog ratišta.
Njegovu tvrdnju potkrijepili su za "Vijesti" i stručnjaci Narodnog muzeja Crne Gore koji početkom devedesetih umalo nije postao depo za umjetnine opljačkane na dubrovačkom ratištu.
Arheolog Stanko Roganović prisjetio se kako je ukradeno kulturno blago vojska JNA "nudila" cetinjskom muzeju, te da su "neko vrijeme te umjetnine bile smještene u prostore koje nadgleda Ministarstvo kulture Crne Gore". “Kradeni kontingent nuđen je prvo muzejima, ali je rukovodstvo Muzeja to odbilo sa gnušanjem. Najvjerovatnije i ove slike, koje su sada vraćene Hrvatskoj pripadaju tom kontingentu”, kazao je Roganović.
Administrator baze podataka Narodnog muzeja Saša Berkuljan, koji je 1992. godine bio odbornik u Skupštini opštine Cetinje i poslanik u Skupštini Crne Gore, potvrdio je za "Vijesti" da je vojska, povlačeći se sa dubrovačkog ratišta, dovukla i brojna kulturna dobra.
“Tadašnji direktor je bio Radomir Bulatović od kojeg sam saznao da vojska ima namjeru da dio tog materijala deponuje u Narodnom muzeju. To saznanje sam podijelio sa nekoliko kolega i onda smo na Radio Cetinju saopštili naš stav da se sve to fino vrati vlasnicima”, kazao je Berkuljan.
On je istakao da su nakon reakcije Cetinja "slike proslijeđene u Ministarstvo kulture gdje je obavljena procjena". “Tu se moja spoznaja o redosljedu stvari završava. Štampa je tada pisala kako je nakon te proizvoljne procjene dio slika vraćen privatnim vlasnicima”, kazao je Berkuljan, dodajući da ne zna šta se desilo sa umjetničkim djelima koja nijesu vraćena vlasnicima.
Direktorica Dvorca kralja Nikole Anđe Kapičić, koja se tada takođe usprotivila skladištenju otetih kulturnih dobara, kazala je kako je taj kontingent koji su u Muzeju demonstrativno odbili da prime, nakon Podgorice proslijeđen u Beograd.
U crnogorskom Ministarstvu kulture dokumentacije o tom periodu - nema. Sekretar Ministarstva Tomo Miljić naveo je da nije informisan, kao i da je o vraćanju tri umjetnine Hrvatskoj saznao iz "Vijesti". “U Ministarstvu podataka o tim kulturnim dobrima nema, ali ovdje sigurno nije ništa od toga”, kazao je Miljić.
Direktor Narodnog muzeja Petar Ćuković, koji je više puta razgovarao sa hrvatskim delegacijama o vraćanju otetog kulturnog blaga, naglasio je da je prekjučerašnje dešavanje "dobra vijest", ali da "nipošto ne treba zaboraviti sramotu što smo uopšte došli u takvu situaciju". “Treba se nadati da će sve što je uzeto, ako je u Crnoj Gori, u najkraćem mogućem roku biti pronađeno i vraćeno onome kome pripada”, zaključio je Ćuković.
(MONDO/Vijesti)