O predlogu Ustava glasalo je 76 poslanika. Za usvajanje Ustava glasalo je 55 poslanika, dok je 21 poslanik glasao protiv.
Predsjednik Skupstine Crne Gore Ranko Krivokapic, proglasio je predlog Ustava usvojenim, sto je vecina poslanika, izuzev dijela opozicije, pozdravila aplauzom.
Primat medjunarodnog nad unutrasnjim pravom
Ustav Crne Gore, koji je u petak vece usvojila crnogorska skupstina, prvi put u pravni poredak te republike uvodi primat medjunarodnog nad unutrasnjim pravom.
Prema usvojenom rjesenju "potvrdjeni i objavjeni medjunarodni ugovori i opste prihvacena pravila medjunarodnog prava sastavni su dio unutrasnjeg pravnog poretka, imaju primat nad domacim zakonodavstvom i neposredno se primjenjuju kada odnose uredjuju drugacije od unutrasnjeg zakonodavstva."
Ustavom se u sluzbenu upotrebu u Crnoj Gori prvi put i formalno uvodi crnogorski jezik, a u upotrebi su i srpski, bosanski, albanski i hrvatski jezik.
Crna Gora je zadrzala gradjanski karakter, a u preambuli su pobrojani svi narodi koji u njoj zive. Rodna ravnopravnost postala je ustavna kategorija i drzava garantuje ravnopravnost zena i muskaraca i "razvija politiku jednakih mogucnosti".
Predvidjena je demokratska i civilna kontrola vojske i bezbjednosnih
sluzbi, kao i novi institut parlamentarne kontrole rada vlade kroz parlamentarnu istragu.
Ustavom su garantovana i prava koja su vec sastavni dio crnogorskog
pravnog sistema, poput prava na azil, na slobodan pristup informacijama i prigovor savjesti.
Za razliku od prethodnog Ustava, po kome je predsjednike i sudije svih sudova u Crnoj Gori birala i razrjesavala skupstina, ta uloga parlamenta je ogranicena na izbor predsjednika Vrhovnog suda, predsjednika i sudija Ustavnog suda i Vrhovnog i drzavnog tuzioca.
Sudiju i predsjednike visih i osnovnih sudova bira i razrjesava sudski savjet, koji je "samostalan i nezavisan organ" dok tuzilacki savjet bira i razrjesava skupstina.
Prosiren je i spisak javnih funkcionera i sluzbenika kojima se zabranjuje politicko organizovanje i pored profesionalnih pripadnika policije clanstvo u politickim partijama se zabranjuje sudijama, tuziocima i zamjenicima, ombudsmanu, clanu Savjeta centralne banke i drzavne revizorske institucije, profesionalnim pripadnicima vojske i drugih sluzbi bezbjednosti.
Ustavom je predvidjena obaveza drzave da podstice ekonomski razvoj svih njenih podrucja i garantuje se zastita potrosaca.
Crna Gora veceras dobila sedmi Ustav
Ustav koji je u petak usvojila Skupstina Crne Gore sedmi je u politicko-pravnoj istoriji te drzave, a drugi u nezavisnoj Crnoj Gori.
Prvi Ustav, Ustav za Knjazevinu Crnu Goru, donijet je 1905. godine, i bio je oktroisani akt tadasnjeg crnogorskog suverena, knjaza Nikole Petrovica.
Taj Ustav je ukinut 1918. godine, kada je Crna Gora postala dio Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.
Crna Gora je svoju drzavnost formalno obnovila 1946. godine, donosenjem Ustava Federalne Crne Gore, kao federalne jedinice Demokratske Federativne Jugoslavije.
Kasnije, kako su se mijenjali Ustavi bivse Jugoslavije, tako je i Crna
Gora svaki put dobijala i svoj Ustav, a poslednji je donijet u oktobru 1992. godine.
Tim Ustavom Crna Gora je bila definisana kao clanica Savezne Republike Jugoslavije i bila je proglasena njena suverenost "u pitanjima koja nije prenijela u nadleznost" zajednicke drzave.
U nekim istorijskim tumacenjima, karakter Ustava, u izvjesnom smislu, daje se i dokumentu pod nazivom Stega, koji je Opstecrnogorski zbor donio krajem 1796. godine.
Formalno prvi Ustav iz 1905. godine bio je zanimljiv i po tome sto ga je donijela skupstina koja nije bila izabrana na parlamentarnim izborima, nego po volji knjaza Nikole Petrovica.
U takvoj skupstini su se izdvojile dvije politicke struje, od kojih su nastale prve politicke partije, pa su onda odrzani prvi parlamentarni izbori.
(MONDO/Beta)