Poslanik DF-a, Nebojša Medojević je kazao da Crna Gora kao država nije razvila mehanizam da zaštiti prava zaposlenih kod poslodavaca.
Demokratski front (DF) uputio je Skupštini izmjene i dopune Krivičnog i Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, u cilju rješavanja problema neisplaćivanja zarada zaposlenima, koje bi, kako smatraju, trebalo tretirati kao krivično djelo, i ugovora sa zelenaškim elementima.
Poslanik DF-a, Nebojša Medojević je, predstavljajući nekoliko zakonskih inicijativa, kazao da Crna Gora kao država nije razvila mehanizam da zaštiti prava zaposlenih kod poslodavaca koji ne ispunjavaju zakonske obaveze i neisplaćuju zarade zaposlenima.
"Smatramo da neisplaćivanje zarada treba da bude tretirano kao krivično djelo, što je ključna izmjena. Do sada ono što je regulisano Zakonom o radu i opštim, granskim i pojedinačnim kolektivnim ugovorima nije rezultiralo efikasnom zaštitom zaposlenih", rekao je Medojević na konferenciji za novinare.
On je kazao da je danas u Crnoj Gori situacija da postoji hiljade zaposlenih koji su u radnom statusu, a kojima se mjesecima i godinama ne isplaćuje zarada.
"Manjina poslodavaca danas ispunjava obaveze prema zaposlenima i isplaćuje redovno zarade i to tačan iznos koji nije u potvrdama, robi ili nekim nenovčanim ekvivalentima", objasnio je Medojević i dodao da je zbog toga taj sistem neophodno dopuniti.
Prema njegovim riječima, krivično djelo treba da bude i neizdavanje obračuna neisplaćenih zarada jer prema Zakonu o radu, poslodavac je dužan da ako ne isplati zaradu zaposlenom izda obračun o visini neisplaćene zarade.
"To kasnije predstavlja osnov da se na sudu pokrenu neki postupci za zaštitu interesa zaposlenih. Međutim, mi u izmjenama Zakona o obezbjeđenju i izvršenju smatramo da taj dokument neisplaćenih zarada treba da dobije status izvršne isprave, kako bi radnik sa tim obračunom mogao da ide u prinudnu naplatu sa računa poslodavca, onih sredstava koje mu poslodavac nije isplatio", precizirao je Medojević.
Još jedan, kako je naveo, tradicionalni crnogorski problem je zelenašenje, odnosno dovođenje ljudi u teško dužničko ropstvo.
"Ogroman broj građana je u »kandžama« kamataša, koji se uglavnom služe novcem prethodno stečenim iz ekonomije organizovanog kriminala. Taj novac se legalizuje i uvećava kroz mrežu zelenaških ugovora gdje država do sada nije praktično imala uspjeh u otkrivanju tih ozbiljnih kriminalnih grupacija", naveo je Medojević.
Za to je, kako je dodao, propisana kazna do osam godina zatvora, teško je dokazivo krivično djelo, jer žrtva i onaj ko pravi te ugovore sarađuju i žrtva je nespremna da prijavi reketaše.
"Predvidjeli smo da se u Zakonu o obligacionim odnosima definiše maksimalna kamata koja je moguća u ugovorima o pozajmicama između građana, građana i preduzeća i između preduzeća", rekao je Medojević.
U tim ugovorima, kako je kazao, ugovorene su astronomske kamate, na primjer deset odsto mjesečno u kojima se kao obezbjeđenje za male svote novca uzimaju višestruko veći iznosi nekretnina.
"Izmjenama Zakona o obligacionim odnosima obavezujemo Centralnu banku (CBCG) da svojom odlukom definiše maksimalnu kamatu koja se može propisati i ugovoriti ugovorom o pozajmici između onih subjekata koji nijesu obveznici Zakona o bankama ili drugih propisa koji regulišu kreditiranje", rekao je Medojević.
On je naveo da postoje one institucije koje mogu da daju kredite, kao što su banke i druge finansijske institucije, ali dio sa pozajmicama između građana i preduzeća nije definisan i tu se otvara prostor za djelovanje "zelenaških bandi".
"Za ove zakone očekujemo podršku Socijaldemokratske partije (SDP) i drugih manjih partija u vladajućoj koaliciji, a kada su u pitanju ovi zakonski tekstovi mislimo da ćemo naići i na podršku sindikata i nevladinih organizacija koje zastupaju žrtve zelenašenja", zaključio je Medojević.
(MINA, Foto: Vijesti)