Iz CBCG podsjećaju da CG ima značajan hidropotencijal i zanemarljivo korišćenje alternativnih izvora energije.
![Izgradnja novih kapaciteta glavna preporuka Izgradnja novih kapaciteta glavna preporuka](https://mondo.me/Picture/14/png/za-vesti.png)
Izgradnjom novih elektronergetskih kapaciteta Crna Gora bi obezbijedila potpunu energetsku nezavisnost, smanjenje deficita tekućeg računa platnog bilansa, povećanje zaposlenosti i bruto domaćeg proizvoda (BDP), ocijenila je Centralna banka (CBCG).
Iz CBCG podsjećaju da Crna Gora ima značajan hidropotencijal, mogućnosti za izgradnju novog bloka Termoelektrane i zanemarljivo korišćenje alternativnih izvora energije.
"Povećanje kapaciteta u proizvodnji električne energije predstavlja nužnost, ne samo sa stanovišta ekonomije, već i zbog očuvanja minimuma energetske nezavisnosti", navodi se u Preporukama CBCG za ekonomsku politiku u narednoj godini.
Energetski sektor, kako se dodaje, ima značajan uticaj na ekonomski razvoj Crne Gore. U prethodnim godinama proizvodnja električne energije iz domaćih izvora nije zadovoljavala ukupne potrebe, pri čemu je u ovoj godini situacija značajno poboljšana usljed smanjenih kapaciteta Kombinata aluminijuma (KAP). Takva situacija je ukazivala na zavisnost od uvoza i značajno doprinosi pogoršanju platnobilansne pozicije zemlje.
"Oslanjanje na uvoz električne energije, dugoročno, sistem čini manje stabilnim od potencijalno mogućeg", upozorili su iz CBCG.
Osim gradnje novih kapaciteta u saradnji sa renomiranim strateškim partnerima, bilo kroz privatna ili privatno-javna ulaganja, kao strateške pravce razvoja u CBCG vide smanjenje pravnih praznina i kompletiranje regulative u ovoj oblasti kako bi se kreirao jasan, ekonomski opravdan, ekološki siguran pravac razvoja ove grane.
“Dugoročno, uposliti sve energetske potencijale Crne Gore koji ispunjavaju principe održivog razvoja i nemaju negativnih uticaja na životnu sredinu«, poručuju iz CBCG.
Potrebno je, kako dodaju, donijeti i u potpunosti implementirati Strategiju razvoja energetike do 2030. godine i razmotriti mogućnosti sprovođenja gasifikacije Crne Gore.
"Potencijali za dopremu gasa su priključak na Jadransko-jonski gasovod, ali i povezivanje sa gasovodom koji će proći kroz Srbiju i Bugarsku", navode iz CBCG.
Među preporukama su i povećanje energetske efikasnosti kod finalne potrošnje prije svega u sektoru industrije, uslužnih djelatnosti, saobraćaja i kod domaćinstava i promocija novih, tehnologija i standardizacija kod izgradnje stambenih objekata kao i korišćenju sistema grijanja i hlađenja – supstitucijom direktne transformacije električne energije u toplotnu i korišćenjem novih tehnologija prihvatljivih sa stanovišta zaštite životne sredine.
U CBCG smatraju da treba povećati efikasnost energetskih preduzeća smanjenjem operativnih troškova, tehničkih i komercijalnih gubitaka energije, a takođe, modernizovati i revitalizovati postojeću i izgraditi novu infrastrukturu za proizvodnju, prenos i distribuciju energije na principima međunarodnih tehničkih standarda, smanjenja gubitaka i održivog razvoja.
Preporučuje se i veći stepen korišćenja alternativih izvora energije, realizovanje projekat strateških zaliha naftnih derivata u skladu sa energetskom politikom EU, kao i regulatorna, zakonodavna i operativna integracija u procesu pridruživanja EU na polju energetike i okruženja, uključujući integraciju u Energetsku zajednicu jugoistočne Evrope (SEE) i energetsko tržište Evropske unije.
Jedna od preporuka je i transparentno formiranje cijena električne energije i nastavak programa socijalne zaštite u procesu reformskih promjena u energetskom sektoru kako bi se zaštitio standard najugroženijih djelova stanovništva.
Iz CBCG upozoravaju da bi rast cijene kapitala na međunarodnim tržištima mogao značajno poskupiti izvore finansiranja projekata u energetici i usporiti realizaciju planiranih projekata.
Osim toga, među rizicima u energetskom sektoru su nedovoljno ispitani ekološki uticaji gradnje novih postrojenja i nedovoljna osposobljenost za operativnu djelatnost, neadekvatan know-how u oblasti energetike, posebno kad su u pitanju istraživačke aktivnosti.
Među rizicima je i kvalitet analize investicionih projekata.
"Svaka analiza ulaganja mora biti detaljno razrađena i obrazložena sa aspekta troškova i korisnosti kako ne bi došlo do neadekvatnih investicija", poručuju iz CBCG i dodaju da postoje biznis barijere koje onemogućavaju slobodno tržišno poslovanje u privredi u cjelini i energetskom sektoru posebno.
Iz CBCG podjećaju da i pored usvojenog Zakona o energetskoj efikasnosti Crna Gora još nema razvijene mehanizme finansiranja i izvore finansiranja kojima bi se omogućila dugoročno sagledavanje mogućnosti razvoja energetike u skladu sa principima Zakona o energetskoj efikasnosti.
(MINA)